Danas je održana zajednička sjednica oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gdje su ministri iz Vijeća ministara BiH odgovarali na pitanja poslanika i delegata.
ADVERTISEMENT
Inače, ovo je tek prva, a trebala bi biti barem treća zajednička sjednica ministara, delegata i poslanika u ovom sazivu. Naime, u Poslovniku Predstavničkog doma stoji: "Član 172. (Zajednička sjednica oba doma - pitanja i odgovori) (1) Najmanje jednom godišnje Zajednički kolegij organizira posebnu zajedničku sjednicu oba doma o temi: "Poslanici i delegati pitaju - Vijeće ministara BiH odgovara".
Predsjedavajući Marinko Čavara je rekao da je ispunjen kvorum i da su osigurani svi uslovi za održavanje sjednice.
Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Milan Dunović pitao je predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto zašto još nije imenovan novi ministar sigurnosti BiH.
"Napominjem da je zakonom propisano da se nedostajući ministar imenuje u roku od 15 dana, a mi nemamo ministra sigurnosti od 23. januara. Imenovanje je trebalo biti do 7. febraura ove godine", pitao je Dunović.
Krišto je podjestila na zakonske odredbe.
"Postupila sam u skladu sa zakonom, ja sam ispunila svoju zakonsku obavezu", rekla je Krišto.
Potom je podsjetila hronologiju dešavanja od trenutka razrješenje Nenada Nešića sa mjesta ministra sigurnosti.
"Stav parlamentarne većine je potreban i kod imenovanja ministra", rekla je Krišto.
Dunović je rekao da je Krišto povukla svoju odluku te da je činjenica da imenovanje nije završeno u zakonskom roku.
"Kažete da većina treba odlučiti, vi meni, koji sam opozicija, uskraćujete pravo mišljenja i izbora", rekao je Dunović.
"Oko procedura i imenovanja vi ste rekli da ste uskraćeni na pravo glasanja. Ja sam jasno rekla da se na ovu poziciju dolazi voljom većine u Parlamentu. Moja je obaveza ispoštovati zakon, a on se temelji na političkim osnovama. Ne može neko doći i meni reći, ako nisam dio te većine, i tražiti imenovanje", rekla je Krišto, pozivajući Dunovića da pogleda odredbe Zakona o Vijeću ministara.
Đonlagić pitao o raspodjeli novca iz UIO
Dženan Đonlagić uputio je pitanje na osnovu koje odluke i od kojeg datuma Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH vrši raspodjelu javnih prihoda od indirektnih poreza između entiteta i Distrikta Brčko.
"Smatram ovo jednim od najvažnih pitanja iz domena ekonomije BiH. Procjena je da trenutno u BiH sa jedinstvenog računa trezora na osnovu prikupljenih poreza se dešava neosnovano ubiranje novca na štetu Federacije BiH a u korist RS. Procjena je da se radi o skoro 74 miliona KM. Zakonom je propisan način raspodjele prihoda po osnovu indirektnih poreza, a isto tako dio koji se prenosi se računa po prijavama poreza na dodatnu vrijednost. Pravilnik kaže da se raspodjela preostalog iznosa vrši po privremenim koeficijentima. Suprotno navedenim odredbama UO UIO je za period cijele 2023. i 2024 donio samo jednu odluku o utvrđivanju privremenih raspodjela sredstava, a ta odluka je donesena za treći kvartal 2023. godine", rekao je Đonlagić.
Na pitanje Đonlagića neće niko odogovriti usmeno, jer niko od nadležnih za ovo pitanje nije prisutan. Na pitanja na koja se ne dobije usmeni odgovor, delegati i zastupnici će dobiti u pisanom obliku.
Posebna zajednička sjednica oba doma Parlamentarne skupštine BiH (Izvor: Fena)
Poslanikanika Šefika Džaferovića interesira šta Vijeće ministara poduzima kako bi se ispoštovali ustavni i zakonski principi etničke zastupljenosti zaposlenih u državnim institucijama.
Miletić pitao Krišto hoće li podnijeti ostavku
Delegat u Domu naroda PSBiH Zlatko Miletić postavlja pitanje predsjedavajućoj Borjani Krišto da li će podnijeti ostavku.
"Kakav je odnos Vijeća ministara prema nama govori i činjenica da skoro niko nije došao", rekao je Miletić.
Krišto je odgovorila da ne želi komentirati objašnjenja i da svako ima svoj stav.
"Neću podnijeti ostavku, ali uvažavajući dignetitet sjednice i sa aspekta predsjedateljiće želim naglasiti da ću svoj posao raditi odgovorno i po zakonu. Ne vidim razlog za podnošenje ostavke osim politikanstva", rekla je Krišto.
Poslanica Mia Karamehić-Abazović fokusira se na energetsku politiku i traži informacije o ispunjavanju obaveza BiH prema Energetskoj zajednici, posebno u vezi sa CBAM-om i zakonom o električnoj energiji, upozoravajući na moguće posljedice po domaću privredu i izvoznike.
O problemima na graničnim prijelazima
Jasmin Emrić je zatražio pojašnjenje kriterija za indikativnu listu investicija WBIF-a, navodeći da nije planiran infrastrukturni pravac prema Tuzli.
Ponovo je Krišto detaljno objasnila postupak - dva poziva godišnje za tehničku pomoć, jedan za investicijske grantove, smjernice i kriteriji u pozivu, kanal distribucije poziva, obavezan partner među vodećim međunarodnim finansijskim institucijama, evaluacija u ministarstvima i Državnom odboru za investicije, potom analiza Evropske komisije uz uključivanje međunarodnih organizacija, zatim preporuka grupe finansijera i odobrenje Strateškog i Operativnog odbora, a konačnu odluku donosi Upravni odbor WBIF-a konsenzusom.
Branislav Borenović je pitao o problemima na graničnim prijelazima i otvaranju integralnih prelaza prema Crnoj Gori i Srbiji radi lakšeg kretanja ljudi i drumskog transporta. Odgovor treba dostaviti Ministarstvo sigurnosti, jer predstavnici nisu prisutni.
Nenad Grković je pitao je li moguće sa EU ispregovarati oslobađanje građana BiH od procedure skeniranja na granicama.
Krišto je navela da je riječ o EU propisima, te da je jedino postignuto postepeno uvođenje sistema radi izbjegavanja gužvi; sve ostalo ide sukladno direktivama EU.
Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović je pitao šta je Vijeće ministara učinilo ili namjerava učiniti da BiH dobije na čuvanje arhivu sudova Haškog tribunala (ICTY), koji je pokrenuo mehanizme predaje dokumentacije zainteresovanim zemljama.
"Ministarstvo pravde BiH je primilo notu Ureda za pravne poslove UN-a i zatražilo mišljenje o mogućem smještaju građe u Državnom arhivu BiH, a 7. i 10. 2025. upućen je zahtjev Arhivu za informacije o kapacitetima.
Arhiv je odgovorio da nema prostorne, kadrovske i finansijske mogućnosti za kvalitetno preuzimanje građe. Ministarstvo pravde radi na izradi informacije za
Vijeće ministara i pribavljanju potrebnih mišljenja radi uvrštavanja na dnevni red i odlučivanja o daljem postupanju", odgovorio je ministar pravde Davor Bunoza.
Tabelarni prikaz raspodjele indirektnih poreza
Jasmin Imamović je pitao je li Vijeće ministara informisano o izjavama zvaničnika entiteta Republika Srpska (šume "upisane 1/1" na RS, najava zakupa poljoprivrednog zemljišta na 40 godina, izmjene Zakona o Pravobranilaštvu RS – imunitet za pravobranioca i zamjenike) i je li pokrenut postupak zaštite državne imovine.
Bunoza je rekao da Ministarstvo pravde BiH nije službeno upoznato tim navodima, da zakon o državnoj imovini još nije donesen, te da Pravobranilaštvo BiH, prema članu 13(2) Zakona o pravobranilaštvu, štiti imovinu i imovinske interese BiH i može pokretati postupke na osnovu konkretnih prijava bez posebnih odobrenja Vijeća ministara ili Ministarstva pravde. Naveo je da Ministarstvo pravde BiH nije nadležno za donošenje entitetskih propisa.
Poslanik Albin Muslić je zatražio detaljan, tabelarni prikaz raspodjele indirektnih poreza po entitetima i Brčko distriktu za period 2020–2024. i prvih šest mjeseci 2025, po kategorijama. Odgovor treba dati Ministarstvo finansija i trezora, jer niko od ovlaštenih predstavnika nije prisutan.
Želimir Nešković je pitao u kojoj je fazi primjena dopuna Zakona o PDV-u po pitanju povrata PDV-a pri kupovini prvog stana. Odgovor treba dati Ministarstvo finansija i trezora, jer ovlašteni predstavnik nije prisutan.
Poslanik Ilija Cvitanović zatražio je od Vijeća ministara precizne podatke o izgradnji Koridora Vc, uključujući pregled dionica, troškove, način finansiranja i eventualne interkalarne kamate.
Forto o Koridoru
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto podsjetio je da planovi za Koridor Vc datiraju još iz 70-ih godina prošlog vijeka, a trasa je formalno odobrena 1982. godine kao dio prostornog plana BiH. Prvi značajniji koraci, kazao je, napravljeni su tek 2004. godine kada je Vijeće ministara donijelo odluku o razvoju projekta, praćenu studijom izvodljivosti i idejnim projektom iz 2006. godine.
Ukupna dužina koridora kroz BiH iznosi 335 kilometara, od čega 46,6 km prolazi kroz Republiku Srpsku, a ostatak kroz Federaciju BiH. Do sada je u Federaciji izgrađeno 137,5 km, a u RS-u 6 km, dok je Ministarstvo komunikacija i prometa na državnom nivou realizovalo samo izgradnju međudržavnog mosta na Svilaju.
Forto je naglasio da njegovo ministarstvo, kao ni Vijeće ministara, nije nadležno za samu izgradnju dionica, već se kreditna zaduženja i plaćanja, uključujući eventualne interkalarne kamate, realiziraju na nivou entiteta.
Prema izvještaju Autocesta FBiH od kraja oktobra 2025., dostavljenom Parlamentu, detaljno su prikazani načini finansiranja svake dionice, kreditna zaduženja i pregled aktivnosti na preostalim dijelovima.
Forto je dodao da je projekat izgradnje dionice Doboj–Vukosavlje u RS-u, iako odobren, stopiran od Evropske unije iz političkih razloga.
Rok za završetak Koridora Vc, kako je naglasio, definisan je na nivou Evropske unije kroz indikativno proširenje za Zapadni Balkan – 2030. godina, a Bosna i Hercegovina se obavezala da ga ispuni.