ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Dan žalosti je u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu zbog stradanja štićenika Doma penzionera u Tuzli. Govorilo se i ranije o nepravilnostima u ovom domu. Moraju li se kod nas dogoditi nesreće da bi se otvorila ozbiljna pitanja o sigurnosti u takvim ustanovama?

Duraković: Nažalost, to je pitanje vremena i društva u kojem živimo. Kod nas se, nažalost, problemi prepoznaju tek kad se dogodi tragedija ili velika šteta. To pokazuje našu nezrelost kada je riječ o rješavanju sistemskih pitanja. Ovdje je riječ o starim i iznemoglim osobama, a dok se ova tragedija nije dogodila, niko se nije ozbiljno pitao u kakvim uslovima oni žive. Postavlja se pitanje zašto su osobe s invaliditetom bile smještene na posljednjem spratu zgrade i zašto se nije vodilo više računa o sigurnosti. Sada će istražni i drugi nadležni organi morati razjasniti sve okolnosti i utvrditi odgovornost onih koji su upravljali tom institucijom. Ali, nažalost, kao i mnogo puta do sada, tek nakon tragedije slijede reakcije. Proći će još dosta vremena i vjerovatno još tragedija prije nego što se počne ozbiljno raditi na prevenciji, kroz stroža zakonska rješenja i odgovornije upravljanje javnim ustanovama.

Euronews BiH: Tuzlu je u posljednjih nekoliko mjeseci pogodio niz društvenih skandala – od hapšenja policajaca zbog prostitucije i podvođenja maloljetnica do tragedije u domu i ubistava žena. Sve je to potaknulo građane da se više uključe i izađu na proteste. Jesu li institucije zakazale?

Duraković: Naravno da jesu. Da nisu, građani ne bi morali izlaziti na ulice i izražavati nezadovoljstvo. Odgovornost je uvijek na onima koji upravljaju javnim institucijama. Kada bi se dosljedno poštovali propisi i kada bi nadzor bio efikasan, do ovakvih slučajeva ne bi ni dolazilo. Sada je, nažalost, kasno – šteta i tragedije su se desile – ali ovo mora biti pouka. Potrebno je da društvo, kroz pritisak javnosti, natjera institucije da rade svoj posao.

Euronews BiH: Čini se da smo i dalje daleko od političke i institucionalne zrelosti, čak i kada je riječ o zajedničkim stvarima poput proglašenja dana žalosti na državnom nivou.

Duraković: To pokazuje koliko smo kao društvo i politički sistem nezreli. Neko u BiH stalno obstruira državu, bez obzira o čemu se radi – pa čak i kada su u pitanju tragedije. To nema nikakve veze s administrativnim granicama, ali, nažalost, neke politike svjesno rade na podjelama. Takvo ponašanje nas drži u mjestu i ne dozvoljava da napredujemo.

Euronews BiH: Nakon odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Milorada Dodika, njegov advokat najavljuje žalbu Evropskom sudu za ljudska prava. Šta će to donijeti?

Duraković: Apsolutno ništa novo. Nije bilo realno očekivati da će Ustavni sud donijeti odluku u Dodikovu korist. Odluka je čista i pravno utemeljena. Centralna izborna komisija je nakon toga pokrenula postupak provođenja prijevremenih izbora, a Narodna skupština imenovala vršioca dužnosti predsjednika. Sve to pokazuje da institucije funkcionišu. Reakcije Dodikovih advokata i političkih saveznika su očekivane – nezadovoljstvo, negiranje i najave novih blokada. To je već njegova lična frustracija. On sada pokušava pravnim putem produžiti političku borbu, ali vjerujem da to neće promijeniti ništa. BiH ima svoje institucije koje su u stanju donijeti odluke i provesti ih.

Euronews BiH: Vidimo da su i danas delegati iz SNSD-a bojkotovali sjednicu. Može li se išta promijeniti u kontekstu političkih blokada?

Duraković: To je dio kontinuiteta. Godinama gledamo istu praksu – izgovore tipa „nismo u zemlji“, „ne možemo prisustvovati“ i slično. To su svjesne blokade, koje nemaju veze s realnim problemima. Njima je cilj da zaustave sve što bi moglo značiti napredak države. Dokle god traje ta politička nezrelost i dok institucije ne budu imale mehanizme da se same odbrane od blokada, trebat će nam OHR i visoki predstavnik koji će reagovati i deblokirati procese.

Euronews BiH: Tužilaštvo BiH je obustavilo istragu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića. Da li je to povezano s povlačenjem seta zakona?

Duraković: Moguće je. Povlačenje seta zakona dovelo je i do povlačenja dijela američkih sankcija, što govori da je odustalo od pokušaja rušenja ustavnog poretka. To je vraćanje u pravni okvir i funkcionisanje države i entiteta. Vjerujem da je to bio i signal tužilaštvu da nema osnova za nastavak istrage. S druge strane, ne treba isključiti ni političku dimenziju takvih odluka. Važno je da institucije budu dosljedne, jer javnost jasno vidi ako se zakoni primjenjuju selektivno.

Euronews BiH: Nedavno vam je zabranjeno korištenje službenog automobila. Da li je vršilac dužnosti predsjednice Republike Srpske povukla tu odluku?

Duraković: Ne, apsolutno ne. Nije bilo nikakvog kontakta. Ne znam ni gdje je gospođa Bitiše, da li dolazi na posao. Nema je ni u javnosti, ni u funkciji predsjednice. Dakle, ništa se nije promijenilo. Ona je na toj poziciji zahvaljujući podršci SNSD-a i Milorada Dodika, koji faktički upravlja svim procesima u entitetu. Jedan čovjek je podredio sebi sve institucije, uključujući i Narodnu skupštinu. Ako je ona došla njegovom voljom, ne vjerujem da će svojom nešto promijeniti. Ipak, to me nije zaustavilo u obavljanju funkcije. Radim s ograničenim resursima, ali neću odustati. Ako bude potrebno, sve ćemo riješiti pravnim putem.

Euronews BiH: Bliže se prijevremeni izbori u Republici Srpskoj. Šta očekujete i kome dajete veću šansu?

Duraković: Kao što sam ranije rekao, manjinske zajednice – Bošnjaci, Hrvati i ostali – moraju dobro razmisliti o tome ko će biti novi predsjednik. Iskustvo s Miloradom Dodikom pokazalo je koliko je njegova politika bila brutalna prema Bošnjacima i drugima, i kroz uvrede i kroz institucionalne odluke. Zato je važno kakav čovjek dolazi na tu poziciju – da li ima ljudskosti i razumijevanja za druge. Birati kandidata SNSD-a znači nastaviti Dodikovu politiku. S druge strane, SDS je stranka čiji je osnivač Radovan Karadžić, presuđeni ratni zločinac. Teško je birati, ali moramo izabrati manje zlo. Još nismo vidjeli kandidate koji su javno predstavili programe i govorili o međuetničkoj saradnji. Ja ću podržati onoga ko pokaže više ljudskosti.

Euronews BiH: Gdje je danas evropski put BiH? Novi izvještaj Evropske komisije je objavljen, ali ključni zakoni i dalje čekaju.

Duraković: Država se odavno opredijelila za evropski put, ali su ga kasnije politički interesi zakočili. Neke stranke gledaju samo svoj interes, a ne interes države. Ustavno uređenje iz Daytona omogućava blokade. Dovoljno je da delegati jednog naroda ne dođu na sjednicu i proces staje. Dok se to ne promijeni, imat ćemo situaciju da se najvažnije odluke blokiraju trivijalnim izgovorima.

Euronews BiH: Budžetski korisnici najavljuju proteste. Hoće li konačno biti usvojen budžet?

Duraković: Vjerujem da hoće, jer jednostavno mora. Budžet se tiče svih građana. Pritisak je velik i to će natjerati institucije da pronađu kompromis. Ali, nažalost, i u ovom slučaju politika se umiješala i usporila proces.

Euronews BiH: U Federaciji BiH ima niz afera koje se povezuju i s vrhom političke i policijske vlasti – poput afere “Štengavanje” i pretresa na sarajevskom aerodromu. Može li se pravosuđe izboriti s tim slučajevima?

Duraković: Mora. Bez nezavisnog i profesionalnog pravosuđa nećemo imati funkcionalnu državu. Hrvatska je, recimo, prošla kroz sličan proces – najmoćniji ljudi su završili pred sudom. Pozdravljam svaku akciju pravosudnih organa ako je transparentna i nepristrasna. Niko ne smije biti zaštićen. To šalje poruku građanima da niko nije iznad zakona.

Euronews BiH: Počeli smo razgovor o Tuzli, pa ćemo s njom i završiti. Može li se do kraja dovesti istraga o djevojčicama koje su bile žrtve muškaraca?

Duraković: Mora se. Tužilaštvo mora biti nezavisno i transparentno. Ako padnemo na tako osjetljivim slučajevima, onda kao društvo nemamo čemu da se nadamo. Vjerujem da će istrage biti provedene – i ta, i ona o uzrocima požara, i druge. Ako to ne bude urađeno, građani će izgubiti povjerenje u institucije. Vidimo da se sve više građana demokratski osvještava i izražava nezadovoljstvo kroz proteste i šetnje. Ako država ne bude rješavala probleme, nezadovoljstvo će samo rasti. Uvjeren sam da se ovi slučajevi moraju dovesti do kraja i da krivci moraju biti sankcionisani.