ADVERTISEMENT

Dok akteri poručuju da je riječ o konstruktivnom dijalogu i saradnji, kritike iz pojedinih opozicionih redova u RS nisu izostale. Analitičari pak mišljenja da se ne radi o velikom političkom zaokretu, nego o već poznatoj taktici.

Rukovanje, osmijesi, toplina susreta. Na prvi pogled, politička scena BiH, barem tog dana u Mostaru, izgledala je prijateljski. Draško Stanivuković i Dragan Čović susreli su se kako bi razgovarali o deblokadi institucija, evropskom putu, ali i Izbornom zakonu. Stanivuković jasno poručuje da PDP želi učestvovati u procesima koji uključuju podršku ključnim zakonima i evropskim reformama. Prema riječima obojice, ključna riječ bila je saradnja. No, mladi lider od ranije ne krije da razgovara sa svima.

"Ja sam apsolutno za spuštanje političkih tenzija, za put u Evropu, plan rasta. Ja razgovaram sa ključnim ljudima u HDZ-u, u strankama Trojke, smatram da tu ima mnogo kvalitetnih ljudi sa kojima se može deblokirati evropski put, ubrzati evropske integracije, usvojiti ključni zakoni koji trebaju i da sve to može biti na korist RS, a ne na štetu Federacije, ja sam za to da treba da sarađuju RS i Federacija, Banjaluka i Mostar, Sarajevo", rekao je Draško Stanivuković, lider PDP-a.

A dok Stanivuković širi mostove između Mostara i Banjaluke, njegov politički rival ima svoje viđenje. Nakon Beograda, kaže Nebojša Vukanović, lider PDP-a poželjan je i Zagrebu. Riječ je o nastavku poznatih političkih obrazaca.

"Gdje je stao Milorad Dodik, on je produžio, nastavlja se prohrvatska politika i vidite kako su to topli i srdačni zagrljaji između Draška Stanivukovića i gospodina Čovića, što nije nimalo čudno i gospodinu Čoviću i Hrvatima svaka čast, oni vode politiku u svom interesu. Nije nimalo čudno da se u simbiozi sa Dodikom nastavlja sluganski odnos prema Zagrebu", kaže Vukanović.

Sastanak je, kažu, bio iznenađenje jer nije bio najavljen. Prema ocjeni novinara Zorana Krešića, iza svega nema nikakvog političkog zaokreta. Hrvatska politika, kaže, bira pragmatičan kurs - igra na sve strane i sa vlašću i sa opozicijom, posebno ako je riječ o evropskom putu i Izbornom zakonu.

"HDZ BiH i gospodin Čović godinama funkcioniraju na način da komuniciraju sa svima, a da istodobno grade partnerstva sa onim političkim snagama koje su politički reprezenti jednoga od tri konstitutivna naroda, dakle onaj ko ima najveći legitimitet postavlja se tako. Ono što je zanimljivo, primjeti se pokušaj jednog pozicioniranja gospodina Stanivukovića koji će, uvjetno reći, biti Dodik nakon Dodika. Ja ne vidim da HDZ BiH mijenja političkog partnera, odnosno SNSD.", poručuje Krešić.

Slično mišljenje dijele i politički analitičari – tvrde da ovaj susret ne mijenja odnose snaga na političkoj sceni.

"Čović je mnogo bliži igrač i saradnik Dodika u ovom trenutku i zbog toga ne dolazi do prekompozicije vlasti na državnom nivou i ja negdje i ne vjerujem da će doći do toga sve do sljedećih izbora. Mislim da Stanivuković ima solidne odnose sa Beogradom i Zagrebom, međutim u posljednje vrijeme, meni se čini da on ima loše odnose sa svojim biračima", mišljenja je Velizar Antić, politički analitičar.

Moglo bi se reći, pojedini tumače, da se mostarski susret uklapa u niz razgovora koji su se ove godine odvijali na relaciji HDZ - opozicija RS. Na tim sastancima, cilj je bio jednostavan na papiru, ali težak u praksi. Moguće formiranje nove političke većine na nivou BiH, osigurati funkcionisanje institucija i napraviti konkretan korak ka evropskoj integraciji. No, sve se svelo na političko ispipavanje terena.