Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da iako sudski proces protiv Milorada Dodika „naizgled ima sva obilježja političkog procesa koja su se pokušala uklopiti u okvir Krivičnog zakona“, poštivanje presuda sudova je ključno za funkcionisanje našega društva.
ADVERTISEMENT
Kada je u pitanju najavljeni referendum u Republici Srpskoj o presudi Dodiku, Čović smatra da, generalno govoreći, referendum predstavlja duboko ukorijenjenu praksu diljem zemalja Evrope te, kao prepoznat demokratski mehanizam, nosi važnu ulogu u kolektivnom izražavanju stavova.
“U ovom konkretnom slučaju ne mislim da će pomoći da provođenje republičkog referenduma bilo što promijeni kada je u pitanju presuda Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, iako nam rezultati potencijalnog referenduma mogu pobliže pokazati razinu osobnog povjerenja određenog dijela javnosti prema našim institucijama, smatram da ovo pitanje treba dalje prepustiti nadležnim autoritetima”, kazao je Čović u intervjuu Večernjem listu BiH.
On je podsjetio da je OHR nebrojeno puta direktno uticao na izborni proces, odnosno na provođenje izbornih rezultata, izmjene Ustava i zakona, ali i vršio sankcioniranje pojedinaca. Taj proces međunarodnog djelovanja još nije završio, smatra Čović, te izravno šteti evropskom putu BiH.
“Sve dosadašnje odluke međunarodnih institucija 30 godina nakon Dejtona nisu uspjele harmonizirati naše društvo, čemu najbolje svjedoči kriza u kojoj se trenutačno nalazimo. Uvjeren sam da bilo koji novi politički, ustavni ili kadrovski - osobni “pothvat” međunarodnih čimbenika neće ništa dobro donijeti ni Bosni i Hercegovini ni njezinoj stabilnosti, a osobito ne našem međunarodnom ugledu”, ističe Čović.
Uloga međunarodne zajednice u BiH, kaže on, mora se u najskorijem roku transformirati u partnersku ulogu kako bismo, time ohrabreni, sami donosili odluke o svojoj budućnosti.
“Potezi međunarodne zajednice, koji su sve češće razjedinjeni, ne smiju stvarati nove probleme u funkcioniranju institucija BiH. Izborni procesi postoje s razlogom, a taj razlog je da demokratski izabrani predstavnici preuzmu vlast, autoritet i odgovornost nad oblikovanjem i upravljanjem Bosnom i Hercegovinom. Tako da nam je jasno da sve dok i dalje posežemo za alibi-politikom, narušavamo suverenitet vlastite države i umanjujemo vrijednost njezinih unutarnjih, demokratskih izbornih procesa”, poručio je Čović.
Govoreći o pozivima da „okrene leđa Dodiku“ nakon presude kako bi se spriječio daljnji politički konflikt, Čović je kazao da vlast ne funkcionira na “okretanju leđa”, već primarno na jasno izraženom i vjernom partnerstvu.
“Bosni i Hercegovini potrebni su mir, dijalog i suradnja, a nikako kratkovidno korištenje zapaljive retorike za vlastitu, iako kratkotrajnu, političku dobit. Znajući da se Bosna i Hercegovina iz brojnih razloga često naziva ‘buretom baruta’, jasno nam je da je krajnje neodgovorno služiti daljnjem podizanju napetosti i nestabilnosti. To nikada nije bila i neće biti politika HDZ-a BiH. Mi ćemo nastaviti predvoditi procese koji izgrađuju bolje prilike za naše žitelje, a s kim ćemo to činiti, ovisi o onima koji moraju biti spremni provoditi svoju riječ, graditi europsku budućnost i s nama štititi Ustav i njegovo natkrovljujuće načelo, koje je upravo bilo poticaj za neovisnost naše domovine”, kazao je Čović.
On smatra da će kraj krize svakako biti vidljiv do općih izbora 2026. godine, ali „na nama je da do tada iskoristimo vještine upravljanja ovim oblikom kriza, a tijekom povijesti smo ih izgradili, te u miru i stabilnosti pripremimo institucije da osiguraju ekonomsku i socijalnu stabilnost, čime će se okončati ovo neuspješno partnerstvo uspostavljeno 2022. godine.“
Dodaje da međunarodna zajednica, tražeći rješenje za Dodika, želi ujedno riješiti i problem konačne uključenosti OHR-a u sustav odlučivanja. Odnosno, želi konačno riješiti pitanje jednakopravnosti triju konstitutivna naroda.
“Izmjena ustavne arhitekture kojom bi se kroz više federalnih jedinica, od čega bi najlogičnije rješenje zahtijevalo tri, trajno decentralizirala vlast u BiH model je na kojemu se radi kao trajnom i održivom rješenju za Bosnu i Hercegovinu nakon 30 godina raznih neuspjelih preinaka i nametanja. Vidno je da sve veći broj međunarodnih aktera uviđa ove naše temeljne probleme i izazove te da dijalozi na najvišim razinama sve češće zazivaju poštivanje ustavnog poretka. Međutim, Ustav, kao najviši pravni akt države, nije i ne može se tretirati kao a la carte dokument. Ustav BiH sadrži brojne i nedvosmislene odredbe o ravnopravnosti hrvatskoga naroda, koji je integralni element ne samo osnivanja već i funkcioniranja suvremene BiH. Upravo najveće svjetske administracije danas svojim uplivom žele pomoći nositeljima vlasti uime triju konstitutivnih naroda da zajedno ponude ovu ustavnu izmjenu. Ono što svima, i unutarnjim i međunarodnim dionicima, treba postati jasno jest da Hrvati nikada neće dopustiti ispunjavanje cilja dekonstituiranja hrvatskoga naroda. Hrvatski su branitelji ginuli za ovu državu, hrvatska će je politika u miru sačuvati i hrvatski će narod, u konačnici, uživati sva svoja ustavna prava”, poručio je Dragan Čović.