Dokument koji će Narodna skupština Republike Srpske razmatrati na posebnoj sjednici tvrdi da odluka Centralne izborne komisije BiH kojom se predsjedniku RS prekida mandat nema utemeljenje u ustavu i ne proizvodi pravno dejstvo. Sporno je, kako se navodi, što se ustav stavlja u podređen položaj u odnosu na akte Centralne izborne komisije.
ADVERTISEMENT
Naglašava se da je prestanak mandata odlukom CIK-a direktno suprotan Ustavu Republike Srpske, a indirektno i Ustavu BiH.
"CIK BiH potvrđuje, ali ne daje mandat, te ga ne maže ni oduzeti. Mandat daju građani izražavajući svoju slobodnu volju u izbornom procesu. CIK BiH nije iznad Ustava Republike Srpske i kao takav svojim aktima ne može poništavati akte veće pravne snage", navedeno je u Informaciji koja se nalazi u materijalima za posebnu sjednicu.
Podsjećamo da sjednica još nije zakazana, a predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ranije je rekao da će termin posebne sjednice o presudi Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i odluci CIK-a BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike, te zauzimanju stava Skupštine o budućim aktivnostima republičkih institucija, biti određen kada se kompletira dokumentacija
U tekstu Informacije se podsjeća na član 87 Ustava RS, prema kojem mandat predsjednika može prestati samo u slučaju ostavke ili opoziva, te se naglašava da sudske presude i odluke visokog predstavnika nisu predviđene kao razlozi za prijevremeni prestanak.
"Dakle, Ustavom Republike Srpske predviđeni su razlozi za prestanak mandata predsjednika Republike prije isteka vremena na koje je izabran. Među navedenim razlozima nema sudske presude ili odluke visokog predstavnika", navodi se u dokumentu.
Dalje se citira član 88 Ustava RS, koji definiše da predsjednik odgovara građanima, a opoziv je moguć referendumom.
"Prema toma, postoji mogućnost opoziva predsjednika Republike, a iz ustavne norme slijedi da bi takav postupak podrazumijevao referendumsko izjašnjavanje građana", ističe se.
U Informaciji piše da ustavi entiteta imaju najvišu pravnu snagu nakon Ustava BiH, te se u sukobu zakona BiH i Ustava Republike Srpske mora poći od činjenice da je Ustav Republike Srpske akt veće pravne snage, usklađen sa dejtonskim Ustavom i da se kao takav mora poštovati.
Upozorava se i na, kako je navedeno, pokušaj nametanja unitarističkog koncepta BiH, što bi značilo ukidanje Republike Srpske. Dokument naglašava da Dejtonski mirovni sporazum ostaje jedini pravni okvir za funkcionisanje države na osnovama pariteta i konsenzusa.
"BiH se nalazi u stanju uzurpacije vlasti, derogiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i poništavanja vladavine prava. Narodna skupština Republike Srpske, nosilac suverene volje naroda, ima pravo i obavezu da zaštiti ustavni poredak Republike Srpske i BiH", piše u Informaciji.
Odluka CIK-a poslije drugostepene presude Suda BiH predsjedniku Miloradu Dodiku, se tumači kao pokušaj rušenja ustavnog poretka RS i transformacije BiH u unitarnu državu, a piše i da je presuda donesena "sa ciljem da postane presedan i temeljna praksa za sva buduća postupanja, a na način da se aktima niže pravne snage, koji dolaze iz Sarajeva, derogiraju svi akti koje donesu najviše institucije Republike Srpske."
"Na ovaj način se derogira vladavina prava i hijerarhija pravnik akata, uz već poznato protivpravno i antidejtonsko preuzimanje zakonodavne, sudske i izvršne vlasti svih dosadašnjih visokih predstvanika," stoji u Informaciji.
"Proces transformacije BiH u unitarnu državu je na vrhuncu… srpski narod je osuđen na majorizaciju i nestanak", tvrdi se u informaciji.
Informacija podsjeća i na odluku Christiana Schmidta, kojeg institucije RS ne priznaju za visokog predstavnika, iz 2024. kojom je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, te izmjene Krivičnog zakona BiH iz 2023, ocjenjujući ih dijelom istog plana.
Pomenutim, nametnutim izmjenama izbornog zakona BiH su propisani dodatni razlozi za prestanak mandata izabranom članu organa vlasti svim nivoima u BiH prije isteka vremena na koje je izabran.
Prema tim izmjenama, dodatni razlozi za prijevremeni prestanak mandata su pravosnažna sudska presuda kojom se izriče mjera bezbjednosti zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti, te pravosnažna sudska presuda kojom se izriče kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa.
"Uz izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koja je nametnuo 2023. godine, jasno je da je Schmidt godinama temeljno pripremao pravni i politički teren kako bi pokušao iz političkog života eliminisali demokratski i od naroda izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika", navedeno je u Informaciji.
"Donoseći i u drugom stepenu potvrđujući osuđujuđu presudu još jednom je potvrđeno da se radi o marionetskom i neustavnom pravosudnom sistemu", stoji u tekstu, uz ocjenu da je Sud BiH pokušao Schmidta proglasiti dijelom ustavnopravnog poretka.