U čapljinskom hotelu "President" danas je, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, otvorena panel konferencija pod nazivom "Gornji horizonti - stanje i izazovi u vodama slivnog područja Jadranskog mora", koja je okupila predstavnike znanstvene, političke i stručne zajednice iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
ADVERTISEMENT
Na skupu su sudjelovali panelisti sa Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Mostaru, Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer", Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar te Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.
Program je započeo obraćanjima predsjednika HAZU-a BiH akademika Mladena Bevande, predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Marija Jurice te gradonačelnice Čapljine Ive Raguž.
Gradonačelnica Raguž upozorila je kako se Čapljina nalazi u prostoru koji izravno osjeća promjene u slivu Neretve, istaknuvši da upravljanje vodama ima konkretne posljedice na prirodu i poljoprivredu, dok je posebno naglasila važnost očuvanja Hutova blata te upozorila na već vidljive probleme poput promjena vodnog režima i zaslanjenja.
Ministar Jurica poručio je kako projekt "Gornji horizonti" predstavlja potencijalni rizik za dolinu Neretve, naglasivši da institucije ne ostaju pasivne, nego aktivno rade na rješenjima. Istaknuo je i prekogranični projekt "MoWaCLIM", kroz koji su izrađene studije, uvedeni senzori za praćenje stanja voda u stvarnom vremenu te razvijena digitalna platforma za upravljanje vodnim resursima.
U zaključcima je naglašeno kako je prije realizacije sustava "Gornji horizonti" nužno provesti detaljna znanstveno-stručna istraživanja o njegovu utjecaju na poljoprivredu i okoliš doline Neretve, uz mogućnost financiranja kroz međunarodne programe poput Interrega.
Upozoreno je i na moguće posljedice smanjenja razine podzemnih voda i dotoka na izvorima rijeka Bune, Bunice i Bregave, pri čemu je kao jedno od rješenja spomenuta izgradnja zatvorenog sustava navodnjavanja s vodozahvatom na HE Salakovac.
Posebna pozornost posvećena je očuvanju ekosustava Parka prirode Hutovo blato, uz prijedlog analize izgradnje kompresijske brane na rijeci Krupi i revitalizacije prirodnih kanala i izvorišnih zona radi očuvanja stabilnog hidrološkog režima.
Sudionici su podsjetili i da je u Republici Hrvatskoj već započela izgradnja brane vrijedna oko 30 milijuna eura, uz očekivanje da bi takvi zahvati mogli doprinijeti smanjenju zaslanjenja Neretve.
Naglašeno je i da su BiH i Hrvatska potpisnice Espoo konvencije, koja obvezuje na međudržavnu suradnju u procjenama utjecaja na okoliš, te je istaknuta potreba transparentnog uključivanja Hrvatske u procese vezane uz projekt.
Dodaje se da je nužno uspostaviti integrirani međudržavni sustav upravljanja slivom rijeke Neretve, uz uključivanje nadležnih institucija, s obzirom na to da vodni resursi ne poznaju državne granice.
Na kraju, stručnjaci su upozorili i da klimatske promjene dodatno povećavaju rizike, naglasivši kako je integrirano upravljanje vodnim resursima ključno za dugoročnu zaštitu vode, poljoprivrede i okoliša u dolini Neretve.