ADVERTISEMENT

U svom govoru, Rathert je ocijenila da BiH ni danas ne funkcioniše kao suverena država i da međunarodni nadzor samo produžava vještački održavanje jednog disfunkcionalnog sistema.

"Učešće Bundesvera u misiji ЕUFOR Altea održava stanje koje, ako pogledamo trezveno, jasno pokazuje: Bosna i Hercegovina ni tri decenije nakon rata nije suverena država, već konstrukcija podržana izvana – politički podjeljena, institucionalno blokirana i bez održive unutrašnje legitimnosti", rekla je Rathert.

Posebnu pažnju posvetila je Christianu Schmidtu.

"Jedan od ključnih stubova takvog sistema jeste funkcija visokog predstavnika, koju trenutno obavlja nemački političar koji nikada nije izabran od strane građana BiH, ali raspolaže širokim ovlašćenjima. On može nametati zakone, smjenjivati izabrane zvaničnike i poništavati demokratske odluke", podvukla je Rathert.

Rathert je podsjetila da je Schmidt bivši ministar poljoprivrede iz CSU-a.

"To što upravo bivši ministar poljoprivrede iz CSU-a, Christian Schmidt, danas djeluje kao vrhovni upravitelj jedne strane države, pokazuje koliko je postalo uobičajeno da se međunarodna moć primjenjuje bez demokratskog legitimiteta – ali očigledno uz podršku međunarodne zajednice", kazala je Rathert.

Dalje navodi da u BiH više ne postoji istinski legitimitet vlasti.

"Schmidt upravlja državom čiji se narodi još mogu držati zajedno jedino uz vanjski pritisak i finansijsku zavisnost – i čak ni to više ne funkcioniše. Srpska strana mu otkazuje saradnju. Bošnjačka ga strana dočekuje s otvorenim prezirom. Od autoriteta ili uloge posrednika nema ni traga", naglasila je ona.

Komentarišući kako se Schmidt percipira u BiH, Rathert kaže:

"Tako, na primjer, bošnjački komentator Sead Numanović naziva ga najgorim visokim predstavnikom svih vremena, dok mu je zbog osebujnog javnog nastupa dodjeljen nadimak "Mister Bin". Godine 2023. predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, zaprijetio je da će Schmidta uhapsiti ako kroči na teritoriju Republike Srpske", navela je Rathert.

Za Rathert, to nije samo politički sukob, već znak ozbiljne legitimacione krize.

"Saglasnost u odbacivanju Schmidta jedina je stvar koja još ujedinjuje narode BiH – i upravo to razotkriva duboku krizu legitimiteta", rekla je Rathert, a govoreći o unutrašnjim podjelama u BiH, ona ističe:

"Narodi u BiH – Hrvati, Srbi i Bošnjaci – nisu podjeljeni samo po jeziku i vjeri, već i po ustavima, društvenim realnostima i pogledima na budućnost".

Ocijenila je da Dejtonski sporazum nije stvorio održiv politički okvir.

"Dejtonski sporazum zaustavio je rat, ali nije stvorio funkcionalnu i održivu državu. Danas gledamo višenacionalnu strukturu koja nije sposobna za djelovanje. Bilo da se radi o izbornoj reformi, budžetu ili spoljnoj politici – vlada potpuna blokada", upozorila je Rathert.