Jaz između političkih predstavnika unutar Bosne i Hercegovine u vezi tumačenja ustavnog uređenja raste, dok zemlja tone u sve dublju krizu. Dio političara smatra da je Dejtonski mirovni sporazum prva prepreka ka normalnom funkcionisanju zemlje, drugi upozoravaju kako bi eventualno raspakivanje bilo kobna greška, dok se treći pozivaju na "izvorni" Dejton..
ADVERTISEMENT
Iako se ove godine navršava tri decenije od potpisivanja dokumenta kojim je okončan rat, u Republici Srpskoj i zvanično se čula ideja o "Dejtonu 2".
Romantična predstava o Sarajavu koja je duže vrijeme postojala nešto je što pripada reliktima, a na sceni je agresivnu politika iz Sarajeva koja želi da kaže da je to država Bošnjaka, a da Srbi i Hrvati imaju svoje države Srbiju i Hrvatsku, rekao je u gostovanju na Euronews-u, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
Dodao je da se granična policija RS može brzo formirati, ali da problem može biti reakacija s druge strane,
"S one strane međuentiteske linije do Federacije BiH u posljednjih 15 dana, izvode od 30 do 40 policajaca sa dugim cijevima, kontrolišu i otvaraju gepeke. Ranije nije bilo nikakvih problema. Mi to s ove strane ne radimo. Kod nas je protok ljudi, kapitala, roba i slobode kretanja građana Federacije BiH, apsolutni. Ne postoji ništa što bi moglo da ih uznemirava. Na svaki način pokušavamo da pokažemo da smo za mir, međutim ako ovo sve ne bude išlo, moje mišljenje da je će morati da bude organizovana nova međunarodna konferencija," smatra Stevandić.
Predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić ( Izvor: NSRS )
On ističe kako Bosna i Hercegovina nema Ustav koji je donijela skupština, ona ima ugovoreni akt, tvrdi Stevandić, a koji su potpisali Republika Srpska, Federacija BiH, centralni organi BiH, Srbija i Hrvatska dok su svjedoci zemlje Kvinte, Rusija i SAD.
"To je ugovor, a ako niste zadovoljni s njim, onda morate da idete u arbitražu. Oni nisu išli na arbitražu, nego su išli na nametanje," poručio je Stevandić.
Arbitraža ključ rješenja?
Dodaje da je Narodna skupština RS izglasala akt koji je u skladu sa 67. članom Bečke konvencije u kojem je navedeno da ako neki ugovor čini štetu, postoji mogućnost da se obustavi ali ne i da se poništi.
"Onda se sve rješava arbitražom jer ona bi vrlo brzo pokazala u tom ugovoru da Christian Schmidt nije imao pravo da ga mijenja svojim potpisom," kazao je predsjednik Narodne skupštine RS.
Nije bitno kaže ko bi bili arbitri, već da bi bila, kako je rekao: "neka međunarodna konferencija."
Vjeruje, napominje on, da još uvijek postoji međunarodno pravo uz komentar kako ovo više nije 1999. godina jer su se stvari promijenile, a današnji svijet je multipolaran.
Klizav teren i opasna ideja
Predstavnici opozicije iz Republike Srpske upozoravaju da je raspakivanje Djetonskog sporazuma opasna ideja.
"Ovo stvarno što rade nema veze sa zdravim razumom, traže međunarodnu konferenciju u uslovima kada nemamo podršku nikoga u svijetu. Ne daj Bože da se raspakuje Dejton, izgubli bi Republika Srpska i Srbi dobar dio što sada imaju. Ta politika je šizofrena, antisrpska i neprijateljska," poručio je Nebojaša Vukanović predsjednik Liste "Za pravdu i red.
Nebojša Vukanović ( Izvor: Euronews.ba )
On tvrdi da vlast RS novim ustavom raspakuje Dejtonski mirovni sporazum.
Međunaronda konferencija ideja na dugom štapu?
Međunarodna konferencija mogla bi se organizovati ukoliko postoji saglasnost svih onih koji su učestvovali u pregovrima u Dejtonu. Riječ je o pet velikih sila ali i o unutrašnjim akterima, koje bi trebalo definisati kao i jasne ciljeve. Osnovu za pregovore u Dejtonu, činili su ženevski i njujorški principi. Odstupanje od tih principa dovelo je do ove krize, za Euronews BiH rekao je za Euronews BiH politički analitičar iz Banjaluke, Miloš Šolaja.
Ako se pokušava ad hoc izazvati rasprava, ocjenjuje Šolaja, to je u svrhu dnevne politike.
Miloš Šolaja, politički analitičar (Izvor: Screenshot/BHRT/Youtube)
"Dakle, trebalo bi definisati pregovaračke strane, svaka od njih bi trebalo da utvrdi svoju pregovaračku poziciju, linije minimuma i maksimuma i onda bi se moglo govoriti o međunarodnoj konferenciji. Situacija je takva da mnogi ne bi htjeli takvu konferenciju, svako iz svojih razloga i ne vjerujem da bi se to uskoro moglo desiti. Jedini način da to toga dođe jeste po principu kao što se uspostavlja mir u Ukrajini, da Sjedinjene Američke Države i Rusija izraze interes. Pitanje je da li bi Evropska unija u odnosu na sadašnju politiku pristala na tako nešto. To je sve vrlo neizvjesno ali ukoliko bi to bio iskren potez bez obzira na neslaganja sa svih strana, moglo bi ipak donijeti neki rezultat, samo što je to na dugom štapu," rekao je Šolaja.
"Dejton 2 apsolutna besmislica"
Govriti o Dejtonu dva kada je Dejtonski mirovni sporazum urušnen jednostranim i neustavnim potezima predsjednika RS Milorada Dodika i Narodne skupštine Republike Srpske, apsolutno je besmisleno, kazao je za Euronews BiH politički analitičar Srećko Latal. On ističe kako je politički dogovor potreban ali da bi došlo do njega, svi politički akteri moraju da poštuju ustave i zakone te zemlje.
"Očigledno je da dobar dio opozicije, udruženja, pa i građana Republike Srpske ne stoje iza ovih inicijativa dok je većina u Narodnoj skupštini RS i Milorad Dodik onemogućili bilo kakav dalji politički dijalog jer po kojem osnovu će politički lideri razgovarati ako neko od tih lidera ne poštuju ni Ustavi ni zakone Bosne i Hercegovine," naveo je Latal.
On smata da situaciju dodatno problematičnom i opasnom čini činjenica da predsjednik RS i većina iz Narodne skupštine RS nisu iskorstili niti jedan od mogućih pravnih mehanizama koji im stoje na raspolaganju.
Srećko Latal, politički analitičar (Izvor: Screenshot/Avaz/Youtube)
"Mislim da je jedini ispravan način koji gospodin Dodik nije ni pokušao da iskoristi jeste dokazivanje svojih mišljenja i pozicija kroz pravne mehanizme. Umjesto toga on je krneuo u jedan politički proces koji kao takav predstavlja jednu ozbiljnu prijetnju Dejtonskom sporazumu, a ta ozbiljna prijetnja predstavlja prijetnju za mir u Bosni i Hercegovini" naglasio je Latal.
Posljednje poteze predsjednika RS ocijenio je kao raspakivanje Dejtona a koje je, po njegovom mišljenju, jako opasno.
"Više puta od raznih međuanrodnih zvaničnika i eksperata još od 1996. godine, moglo se čuti da bi svako urušavanje ili raspakivanje Dejtona moglo dovesti do novih sukoba. Koliko vidim za to apsolutno ne postoji spremnost niti želja u BiH," zaključio je Latal.
Hazardersko raspoloženje
Ako se govori o Dejtonu i činjenici da entiteti postoje samo u okviru države, onda je neko vrlo harzarderski raspoložen u vrhu Republike Srpske da raspakuje nešto što u čemu je RS praktično država u državi, rekao je za Euronews BiH, Amir Sužanj, novinar i urednik na Radiju BiH.
"Niko poslije raspakivanja Dejtona ne može biti siguran da će mu ostati ono što sada ima, a pogotovo da će dobiti nešto što očekuje. Vrh Republike Srpske je spreman za razgovore u onoj mjeri u kojoj su svi ostali njihovi sagovornici spremni da private bezpogovorno ono što oni nude inače, oni idu i u blokade i u opstrukcije. To nije priča o razgovorima, to je priča o ultimatumu koji svi drugi moraju prihvatiti ili će se država naći u nekoj blokadi iz koje nema izlaza," navodi Sužanj.
On smatra kako je praksa vrha RS blokade svih institucija, nakon kojih se tvrdi da je BiH neodrživa država.
"Ako neko bude raspakovao Dejton i ako dođemo u situaciju da se raspravlja o tome, vrlo brzo će se pokazati da je ova država vrlo održiva kada se sklone kočničari i političke opcije koje opstrukcijom i stvaranjem nesigurnosti opstaju na vlasti već decenijama," naglasio je on.
Amir Sužanj, novinar i urednik na Radiju BiH (Izvor: Screenshot/BHRT/Youtube)
Za Republiku Srpsku, ocijenio je kao vrlo opasno pričati i pomenuti raspakivanje Dejtona.
"Jer su se očigledno uvjerili da ono što su oni očekivali od nove američke administracije ne mogu ni slučajno očekivati. Ako su se zavaravali da da će adminsitracija Donalda Trumpa biti raspoložena za secesionističke ideje koje pokušavaju provesti u BiH, mislim da je to vrlo teško očekivati jer Trump ne odlučuje sam u takvim situacijama," naglasio je.
Podsjećamo, Dejtonskim mirovnim sporazumom okončan je četvorogodišnji rat, kojim je precizirano ustavno i pravno uređenje Bosne i Hercegovine. Potpisan je 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu, a dogovoren 21.novembra u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu.
Ove godine se obilježavaju tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a političkim kuloarima kruži priča o željama pojedinih globalnih igrača da izvorni Dejton "dorade".