Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Satejvo (KS) Naida Hota Muminović kaže da se iz Pravilnika o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika briše šest od 77 indikatora te on ostaje na snazi.
ADVERTISEMENT
Iz spomenutog pravilnika se, a po zahtjevu Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, briše sljedećih šest indikatora:
- Iz indikatora 4. se briše stavka "učenik/učenica na profilu na društvenim mrežama uklanja profilnu sliku"
- Iz indikatora 33. briše se stavka "učenik/učenica ima vidljive tragove opekotina, preloma, modrica, ožiljaka, povreda ili znakove samopovređivanja"
- Iz indikatora 43. se briše "uočavaju se tikovi kod učenika/učenica (nekontrolisane motoričke reakcije)"
- Iz indikatora 46. se briše "učenik/učenica se žali na bolove u stomaku, glavobolje, mučnine"
- Iz indikatora 48. se briše "kod učenika/učenice se uočavaju poteškoće u kontroli eliminacijskih funkcija (mokrenja i pražnjena crijeva)"
- Iz indikatora 49. se briše "kod učenika/učenice se uočavaju govorno-jezičke poteškoće (tepanje, mucanje, usporen razvoj govora)".
Ministarstvo najavljuje postupak izmjene Pravilnika kojim će šest indikatora biti uklonjeno iz njegovog priloga. Pravilnik će i dalje ostati na snazi, a nakon izmjena, u primjeni će ostati 71 indikator.
Hota Muminović pojašnjava da prikupljanje podataka po Pravilniku nije samo sebi svrha, već služi pedagoško-psihološkoj službi da procijeni potrebu, inicira i provodi izradu plana podrške ili plana brige za učenika.
"Želim iskazati našu zabrinutost zbog stava Agencije da zdravstveno stanje, poput modrica, preloma, opekotina i samopovređivanja može ostati privatna stvar djeteta, što posljedično znači da se za takvog učenika ne izrađuje individualni plan podrške ili brige", kaže.
Iz Ministarstva su podsjetili na slučaj dječaka S. Ć. (3,5 godina) koji je 2014. godine mučen i na koncu ubijen od svojih najbližih srodnika, daleko od očiju i nadzora sistema koji ima konvencijsku obavezu da zaštiti svako dijete, pa i u slučaju kada je njegov najbolji interes ugrožen unutar same porodice ili od vršnjaka.
"Upozoravamo na strašne slučajeve zlostavljanja djece, posebno u periodima kada traju raspusti i kada djeca nisu na očima profesionalaca. Institucije sistema i profesionalci koji rade u njima upravo imaju obavezu da štite najbolji interes djeteta kada isti može biti ugrožen i u samoj porodici, bilo kroz zanemarivanje ili zlostavljanje. Zakon o zaštiti nasilja u porodici i Krivični zakon obavezuje profesionalce na prijavljivanje slučajeva nasilja nad djetetom, a Pravilnik je polazna osnova da se za takvo dijete/učenika izradi individulani plan podrške ili brige u školi. Na taj način se pokušavaju stručno tretirati traume i omogućiti uslove kako traume ne bi ostavile dugoročne posljedice po dijete, a u odrasloj dobi i po zajednicu", istakla je Hota Muminović.
Također, kako dalje pojašnjava, govorne teškoće, usporen govorni razvoj, mucanje i tikovi koji se ranije nisu pojavljivali mogu biti indikatori da djetetu treba stručni tretman, pomoć i podrška i nejasno je zašto bi navedeni izazov s kojim se dijete susreće trebao ostati neprimijećen, prešućen i netretiran od strane struke.
"Znakovi samopovređivanja kod djece predstavljaju tihi apel za pomoć, upućen roditeljima i profesionalcima. Može li ijedan profesionalac ostati nijem pred ožiljcima i ranama od samopovređivanja, nakon što ih uoči?", zabrinuta je Hota Muminović.