ADVERTISEMENT

Protiv uređenja oblasti nije novinarska zajednica, suočena sa zastarjelim propisima koji kao medije definiše samo televiziju, radio i novine. Moderne, digitalne platforme, kao i portale postojeći zakon ne prepoznaje, što u praksi dovodi do problema i zloupotreba. Novinari su tražili zakon o medijima, a dobili su represivne izmejene Krivičnog zakonika i ponovnu kriminalizaciju klevete.

Odvojiti žito od kukolja, riješiti pitanje autorstva

Problem je što i dalje u Vladi Republike Srpske ne postoji nijedno tijelo koje se bavi medijima, a zakon u najavi ne predlaže recimo Ministarstvo saobraćaja i veza, niti Ministarstvo pravde, već sama Vlada.

Ovaj zakon, zalažu se novinari, trebao bi da definiše i da je krađa tekstova prekršaj i da ako bude moguće da to sudovi rješavaju u razumnom roku, od nekoliko dana.

U radnoj grupi između ostalih je i glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina.

Ona za Euronews Bosne i Hercegovine kaže da niko nije protiv normiranja, ali da strah od represivnih odredbi postoji u redakcijama.

Normiranje u medijima u najavi (Izvor: Euronews.ba)

"Ono na čemu insistiramo i što bi trebalo da sadrži ovaj zakon je prije svega obaveza adekvatnog prenošenja tekstova zbog velikog broja krađi autorskih tekstova i fotografija, naravno treba biti definisano ko su mediji, odnosno šta su mediji, da postoji jedna vrsta evidencije ko su mediji u Republici Srpskoj. Naravno registracijom se bavi sud, ali sekretarijat za medije koji bio vjerovatno tek trebao biti osnovan bavio bi se evidencijom. I naravno adekvatnom napisanim impresumom, i nisam optimista da će ovaj zakon stati u kraj svim lažnim portalima kojih je jako mnogo pogotovo u vrijeme političkih kampanja, ali ćemo pokušati recimo da definišemo da takvi portali imaju neki rok u kojem trebaju da ispune sve ove stavke za registraciju poput impresuma, a da nakon toga bude određena mjera koja će im obustaviti rad kako bi se smanjilo trovanje medijskog prostora", kaže Arbutna.

Sandra Gojković Arbutina ( Izvor: Ustupljena fotografija )

Ipak dodaje da se u pisanju dokumenta nije daleko odmaklo. Prošle godine radna grupa se sastala jednom, ali je sada cilj da se posao završi do proljeća kako bi bilo dovoljno vremena da sve kolege iz Republike Srpske daju svoje mišljenje sugestije.

"I da dobijemo jedan kvalitetan zakon koji nam je izuzetno potreban i nadam se da cilj nije represija nego unaprijeđenje i profesionalizacija našeg posla. Naravno u proceduri možemo poslati najbolji tekst i da on bude da se tako izrazim iskasapljen i amandmanima i potpuno promijenjen, ali se nadam da do toga neće ovaj put doći", vjeruje glavna urednica Nezavisnih.

Glavni urednik Tv K3 Branko Dakić akcenat stavlja na borbu protiv lažnih vijesti.

"Nije sporno da se ova oblast treba urediti, prvenstveno zbog objave lažnih vijesti, portala bez impresuma. Određeni mediji, prije svega TV stanice i djelovanje istih je uređeno kroz pravila Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine. Na nekoliko sastanaka koji su, moram priznati, bili produktivni usaglašeni su pravci djelovanja. Da li je moglo biti brže, možda i jeste, ali po meni nije svrha da se tu nešto ubrza pa da ne bude napravljeno kako treba. Kroz ovaj zakon trebao bi biti uspostavljen registar medija, kako bi se znalo ko je i šta mediji, ko su vlasnici, odgovorna lica, ko će snositi odgovornost ako plasira neistinitu vijest, ako nekoga okleveće.

Branko Dakić ( Izvor: Ustupljena fotografija )

Treba reći da sve što su ljudi zaposlenjni u medijima, urednici i vlasnici predložili kao nešto što bi trebalo biti uvršteno u zakon našlo na pozitivan stav Vlade", ističe Dakić.

Cilj je dakle pravljenje registra svih medija, ali postoji i bojazan od kontrole.

Pravo novinara da odbije zadatak, zabrana informacija i sadržaja

Jedan dio zakona bavi se i pitanjem novinarske etike i prava da odbije nalog urednika ili pretpostavljenog ako je zadatak protiv principa profesije i u suprotnosti s istinom. Definiše se i sloboda profesionalnog udruživanja. Poseban segment napisan je o inostranim medijima i dopisništvima. Sugeriše se da se i takve redakcije, koje djeluju i red u RS, a sjedište centrale im je van RS, upišu u registar radi "lakšeg obavljanja novinarskog posla".

Novinari u Banjaluci, arhiv ( Izvor: Euronews.ba )

Ipak, mnoge zabrinjava dio koji se odnosi na zabranu distribucije nekog medija ili sadržaja, koju u konačnici potvrđuje sud.

Zaštita privatnosti

Segment u zakonu koji štiti dostojanstvo, čast i ugled ličnosti baš kao što je to bilo u ranije usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika. Zaštita maoljetnika svima je u interesu, kažu novinari, ali apeluju da se ove odredbe stave u kontekst javnog interesa.

Najdalje do marta zakon o medijima će pred narodne poslanike, najavio je premijer Radovan Višković u decembru. Istakao je dobre namjere Vlade RS.

“Od prvog dana do danas na kreiranju tog zakona radi preko 20 predstavnika raznih institucija i medija. Nisu svi obuhvaćeni, jer onda bismo trebali da organizujemo svaki sastanak u ovoj sali Narodne skupštine i čini mi se da ne bismo došli nigdje kad bi svi počeli da pričaju, predlažu itd”, rekao je.

Po nekim procjenama u Bosni i Hercegovini funkcioniše preko 600 portal, gotovo pola radi nelegalno, a mnogi ih svrstavaju u portaliode, od kojih 90% pripada političkim partijama koji služe za predizborne obračune i potkusurivanje. Novinari zbog toga sumnjaju da li je i šta stvarna namjera regulatora.