ADVERTISEMENT

Uporedimo li plate u BiH sa platama u Hrvatskoj i Sloveniji, zemljama članicama EU, vidjećemo da je prosječna neto plata u Sloveniji (u januaru iznosila 1.568 eura) duplo veća, a u Hrvatskoj veća za oko 70 do 80 posto (u januaru iznosila 1.392 eura).

Kako je izvijestio Forbes Slovenija, pozivajući se na podatke STA, u Hrvatskoj su neto plate u javnom sektoru prošle godine bile približno iste kao u Sloveniji, a u međuvremenu, prosječne neto plate u slovenačkj privredi veće su za 15,8 posto, a bruto plaće oko 30 posto, pokazalo je istraživanje zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Bruto domaći proizvod

Forbes Slovenija dalje navodi kako je prosječna mjesečna neto plata u javnoj upravi i odbrani bila 6,9 ​​posto veća u Sloveniji nego u Hrvatskoj, dok su u Hrvatskoj veće plate u zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Slovenija ima veći BDP po glavi stanovnika od Hrvatske i veće plate u privatnom sektoru, dok državni službenici u obje zemlje, prema najnovijem istraživanju, imaju približno jednake plate.

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Sloveniji je prošle godine iznosio 31.500 eura, dok je u Hrvatskoj iznosio 21.700 eura. U Sloveniji je bio 45 posto veći. Prosječna bruto plata u Sloveniji iznosila je 2.395 eura, odnosno 31,5 posto više nego u Hrvatskoj.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz oktobra 2024. godine, bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika Bosne i Hercegovine za 2024. godinu iznosio je 8.670 dolara u tekućim cijenama (nominalni BDP po stanovniku) ​i 22.610 dolara prema paritetu kupovne moći (PPP)

Prema procjenama organizacije World Economics, BDP po glavi stanovnika BiH u 2024. godini iznosio je oko 22.610 dolara, uzimajući u obzir i veličinu neformalne ekonomije, koja se procjenjuje na 32% ukupne ekonomske aktivnosti.

Državni rashodi

Kada je o privatnom sektoru riječ, u prerađivačkoj industriji slovenački radnici su primali 38,2 posto višu neto platu nego radnici u Hrvatskoj, kao i u maloprodaji i to 27,5 posto više. Forbes Slovenija navodi kako je prosječna mjesečna neto plata u javnoj upravi i odbrani bila 6,9 ​​posto veća u Sloveniji nego u Hrvatskoj, u obrazovanju su u ove dvije zemlje bile gotovo identične, dok su u Hrvatskoj za oko tri posto veće neto plate u zdravstvu i socijalnoj zaštit nego u Sloveniji.

Nadalje podsjeća, kako ukupni državni rashodi na plate zaposlenih nakon prošlogodišnje reforme sistema plata iznose 13,2 posto bruto domaćeg proizvoda, što je drugi najveći rashod u EU. Veći udio ima samo Danska.

U BiH s druge strane ukupni rashodi institucija (2024.godina) su iznosili 1.355.400.000 KM i veći su za tri posto nego u prethodnoj godini.

Godinama Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojim izvještajima preporučuje reformu javne potrošnje u BiH, uključujući reviziju zaposlenosti u javnom sektoru i plata, kako bi se osigurao fiskalni balans u srednjem roku.