Podatke, koji obuhvataju više od 11 miliona umrlica, pribavile su hakerske grupe Cyber Partisans, povezane s bjeloruskom opozicijom, i ukrajinska grupa Silent Crow. Dokumentacija sadrži informacije o starosti preminulih, njihovom mjestu prebivališta i mjestu smrti, a potom je dostavljena listu "The Guardian" i manjoj grupi drugih medija.

Prema tim podacima, u 412.576 umrlica smrt je izričito povezana s ratom, bilo putem zvaničnih šifara uzroka smrti ili pisanih navoda o borbama i vojnim operacijama, prenosi Euronews Srbija.

Brojke ukazuju na ogromne ljudske gubitke Rusije u ratu protiv Ukrajine, kojem se i dalje ne nazire kraj, uprkos novoj rundi mirovnih pregovora koja bi ove sedmice trebala biti održana u Abu Dhabiju.

Hakerske grupe objavile su da su probile sisteme 1. novembra, a podatke su objavile tokom vikenda. Rosstat je potvrdio da je bio meta hakerskog napada, ali je negirao da su pribavljene bilo kakve osjetljive informacije.

Procurila dokumentacija pruža do sada najdetaljniji uvid u ruske ratne gubitke, koje Moskva nastoji držati u tajnosti. Ruske vlasti nisu objavile zvaničan broj poginulih još od prvih mjeseci invazije, a informacije o vojnim žrtvama tretiraju se kao državna tajna.

"The Guardian" nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost cjelokupne baze podataka. Ipak, navedene brojke u velikoj mjeri se poklapaju s drugim procjenama ruskih gubitaka. Britanska vojna obavještajna služba procijenila je u septembru da je od početka invazije poginulo oko 500.000 ruskih vojnika.

Nezavisni ruski medij Mediazona zasebno je poimenično identifikovao gotovo 286.000 ruskih pripadnika vojske poginulih u Ukrajini, koristeći zvanične evidencije, čitulje na društvenim mrežama i fotografije nadgrobnih spomenika. Taj medij procjenjuje da je stvarni broj poginulih bliži pola miliona.

Janis Kluge, šef odjela za Rusiju i Evroaziju pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove (Stiftung Wissenschaft und Politik), koji se dugo bavi analizom ruskih ratnih statistika, ocijenio je da podaci djeluju autentično.

„Ovo je najveće curenje podataka kada je riječ o ruskim žrtvama“, rekao je Janis Kluge.

On je upozorio da bi stvarni broj poginulih mogao biti i veći, jer se dio vojnika i dalje vodi kao nestao, dok drugi nikada nisu identifikovani.

Janis Kluge je ukazao i na značajno kašnjenje između trenutka smrti i njenog evidentiranja u zvaničnim registrima, koje, kako je naveo, obično iznosi oko šest mjeseci.

„Vjerovatno smo trenutno bliži brojci od 500.000 poginulih ruskih vojnika nego 400.000“, rekao je on.

Najveći gubici u siromašnijim i udaljenijim ruskim regijama

Podaci pokazuju i da teret rata nije ravnomjerno raspoređen širom Rusije, već da su siromašnije i udaljenije regije pretrpjele nesrazmjerno velike gubitke.

U Burjatiji, Tuvi i Zabajkalskom kraju, tri regije na istoku Rusije, pogibije povezane s ratom činile su oko trećine svih smrtnih slučajeva među muškarcima starosti od 18 do 49 godina od početka invazije do sredine 2024. godine. U Moskvi i Sankt Peterburgu taj udio iznosio je oko 10 posto.

Podaci ukazuju i na nagli porast broja poginulih ruskih vojnika kako je rat odmicao, pri čemu su neki od najsmrtonosnijih mjeseci zabilježeni krajem 2024. i tokom 2025. godine.

Janis Kluge je naveo da je tokom više mjeseci u tom periodu broj poginulih vojnika premašivao 15.000, što odgovara prosjeku od oko 500 dnevno.

„Krajem 2024. i tokom 2025. godine, u mnogim mjesecima broj poginulih premašivao je 15.000, što je više nego što je većina procjena pokazivala. To je više od 500 dnevno. Svakako je šokantno“, rekao je Janis Kluge.

Razmjere gubitaka su ogromne i bez presedana u savremenoj historiji Rusije.

Procjenjuje se da je za manje od pet godina broj poginulih pripadnika ruske vojske u Ukrajini više od osam puta premašio ukupan broj žrtava svih sovjetskih i ruskih ratova od završetka Drugog svjetskog rata do početka invazije punog obima. Taj broj je veći i od broja američkih vojnika poginulih tokom Drugog svjetskog rata.

Prema riječima osobe upoznate s načinom razmišljanja ruskog predsjednika Vladimira Putina, razmjere gubitaka vjerovatno neće podstaći Moskvu da postigne dogovor, već bi mogle dodatno učvrstiti njegovu odlučnost da nastavi rat.

„Putin razumije ove brojke i za njega bi prihvatanje bilo čega manjeg od svega što želi u ovom trenutku predstavljalo izdaju samog sebe i naroda“, rekao je taj izvor.

Novi mirovni pregovori u Abu Dhabiju

Visoki ruski i ukrajinski pregovarači trebali bi se sastati u utorak u Abu Dhabiju, na prvim mirovnim pregovorima između dvije strane uz posredovanje SAD-a u posljednjih devet mjeseci.

Prethodni pregovori nisu donijeli značajniji napredak ka okončanju rata, budući da Moskva zahtijeva od Ukrajine da povuče svoje snage iz dijelova Donbasa koji su i dalje pod kontrolom Kijeva.

Ni Vladimir Putin ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće prisustvovati sastanku. Obje zemlje poslat će visoke delegacije, a očekuje se i učešće izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.

Steve Witkoff je u objavi na društvenoj mreži X naveo da će se pregovori fokusirati na „sigurnosne aranžmane nakon rata, deeskalaciju“ i humanitarna pitanja.

Evropske vlade izrazile su zabrinutost da bi se pregovori mogli proširiti i na šira pitanja evropske sigurnosti, uključujući dugogodišnje zahtjeve Moskve za smanjenje vojnog prisustva NATO-a u zemljama koje se graniče s Rusijom.

Ministar vanjskih poslova Francuske izjavio je da će Pariz učestvovati u pregovorima, ali je Kremlj naknadno negirao da će Francuska imati svoje predstavnike na sastanku.