Cijene plina u Europi ponovo su skočile na najviši nivo od kraja 2022. godine, uz strahovanja trgovaca da odgađanje sastanka o komercijalnom tranzitu kroz Hormuški moreuz signalizira dugotrajno razdoblje smanjenih isporuka iz regije uz Perzijski zaljev. Cijena plina u Evropi se ove godine utrostručila, a kakva je situacija u BiH uoči grejne sezone?
ADVERTISEMENT
Sezona grijanja na pragu, a time i novi udar na džepove građana. Dok temperature postepeno padaju, cijene energenata rastu i sve je manje prostora za uštedu.
“Cijene energenata svakim danom sve veće i veće, imam grijanje na lož ulje i ta cijena skače iz dana u dan,” kažu građani.
Navode da se mnogo izdvaja za grijanje, bez obzira na to na šta se grijete: struju, drvo, plin...
Dobre vijesti za građane nemaju ni stručnjaci za energetiku, jer geopolitička dešavanja u velikoj mjeri diktiraju cijene energenata. Osim nestabilnog tržišta nafte, na sceni je, kažu, i nezapamćena eksplozija cijene prirodnog gasa.
“Od februara cijene prirodnog gasa su porasle za tri puta, mi imamo naftu koja je porasla na 108, a ovdje je došlo do porasta tri puta i taj segment će uticati na cijene krajnjih proizvoda, one koje nabavljamo iz zapadne Evrope. Faktički ući ćemo u sezonu grijanja sa dosta velikom i možda u tom segmentu istorijskom cijenom gasa,” kaže Almir Bečarević - stručnjak za energetiku.
U Federaciji BiH ranije je utvrđena nova cijena gasa od 1. jula, veća za 14,42%, kao posljedica rasta nabavne cijene od ruskog Gazproma. Još nije poznato hoće li zbog toga biti povećane i cijene gradskog grijanja. Za sarajevske toplane eventualno će odlučiti kantonalna vlada. Grijanje u Zenici neće biti upitno, ali gradske vlasti već su najavile da bi moglo biti čak blizu 100 maraka po megavatu. Skuplje grijanje mogli bi plaćati i Banjalučani.
“Eko toplane su nadležnim gradskim institucijama uputile zahtjev za davanje saglasnosti na korekciju cijene toplotne energije, uz odgovarajuće analize i obrazloženja koja ukazuju na potrebu uspostavljanja finansijski održivog okvira za funkcionisanje sistema daljinskog grijanja. Odluka o eventualnoj korekciji cijene nije u nadležnosti Eko toplana, tako da u ovom trenutku ne možemo prejudicirati njen ishod,” rekli su u Eko toplanama.
Istovremeno, povećana je potražnja za peletom i drvima. Oni koji su na vrijeme počeli razmišljati o zimskoj sezoni, pelet su mogli nabaviti za cijenu od 550, a kasnije za oko 750 maraka.
“Međutim, sada zbog cijele ove situacije i energetske krize kojoj svjedočimo, došlo je do ponovnog poskupljenja i sada je cijena sa PDV-om 830 KM po toni. Kada su u pitanju iscijepana drva, to je trenutno 140 maraka po prostornom metru. Tako će sigurno ostati do kraja septembra, ali zbog svih troškova moglo bi doći do poskupljenja od oktobra,” rekao je Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”.
Zabrinutost građana, međutim, ne završava samo s računima za grijanje. Skupni energenti mogli bi uzrokovati i lančeno poskupljenje prehrambenih proizvoda. A to za većinu znači dodatno oprećenje za i onako slabe kućne budžete.