U zapadnoj Bosni, skrivena u stijeni iznad rijeke Unac, nalazi se lokacija koja je u proljeće 1944. godine bila centar slobodne Evrope. Titova pećina u Drvaru i danas svjedoči o dramatičnom njemačkom zračnom desantu i jednoj od najambicioznijih operacija Drugog svjetskog rata na Balkanu. Kako je propao plan elitnih SS padobranaca da uhvate maršala Tita i zašto ovaj nacionalni spomenik danas privlači turiste iz cijelog svijeta.
ADVERTISEMENT
Drvar. Miran gradić u zapadnoj Bosni u proljeće 1944. godine, bio je centar slobodne teritorije u Evropi. Upravo ovdje, u pećini iznad rijeke Unac, bio je Vrhovni štab maršala Josipa Broza Tita. Na ovom mjestu kovani su planovi za optpor nacistima, koji su znali da ako žele slomiti otpor na Balkanu, moraju uništiti ovu pećinu.
Upravo su to i pokušali 25. maja 1944. u akciji Konjićev skok, poznatijoj i kao desant na Drvar. Počelo je snažnim bombardovanjem grada, nakon čega je uslijedio spust elitnog 500. SS padobranskog bataljona u centar Drvara sa ciljem hvatanja ili likvidacije Tita.
Nijemci su očekivali lak posao ali svaka ulica bila je linija fronta. Dok su padobranci krvarili prema pećini, Tito i njegovi saradnici bježe kroz tajne prolaze i korito rijeke.
“U prvi mah oni se nisu mogli sputiti tom stazom jer je bila pod neprijateljskom paljbom. Ušli su u tu originalnu kućicu koja je bila ispred pećine. Razvalili su pod, uzeli kanap i sputili se petnaest metara u kanal koji vodi do rječice Unac i tim kanalom išli skroz do
table Titova Pećina i popeli se polukružno uz brdo ispred muzeja i u 12 časova Tito se našao na samom brdu iznad pećine i dvogledom posmatrao situaciju,” kaže Dušan Dragaš voditelj Memorijalnog kompleksa 25. maj
Nijemci su u pećini zatekli samo nenošenu titovu maršalsku uniformu. Odnijeli su je u Berlin kao utješnu nagradu, a operacija je propala.
“Ovo ovamo je replika titovog odjela. Dakle, jedina stvar koju su nijemci zarobili tokom desanta i odnijeli iz Drvara kao neku vrstu plijena jeste ta titova uniforma,” navodi Dragaš.
Za vrijeme bivše Jugoslavije preko 200.000 ljudi svake godine je pohodilo memorijalni kompleks muzeja i Titove pećine. Danas najviše posjećuju stranci.
“Znamo malo istorije Bosne i tu smo da bolje upoznamo tu isotriju,” kaže Martina, turistkinja iz Italije
“Bilo je interesantno. Očekivao sam da ću vidjeti neke eksponate u pećini, a ne samo pećinu. Ali u muzeju je bilo lijepo,” utisci su Simona iz Češke.
Ovdje gdje sada vlada mir nekada se vodila borba na život i smrt. Tu je Tito donosio odluke koje su bile sudbonosne za tok istorije. U pećini iza mene nalazio se vrhovni štab koji je postao simbol neustrašivosti ovog grada.