U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas će biti ukopani posmrtni ostaci 10 identifikovanih posmrtnih ostataka srebreničkih žrtava. O tome kako teče proces identifikacije i kako će izgledati obilježavanje, ali i o drugim temama povezanim sa prošlošću i sadašnjošću u Srebrenici, razgovarali smo s predsjednikom Organizacionog odbora za obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica, Hamdijom Fejzićem.
ADVERTISEMENT
Veliki broj ljudi već je stigao u Potočare, a očekuju se i brojne domaće i međunarodne delegacije.
Porodice deset žrtava dale su saglasnost za ukop, ali ima još identificiranih žrtava koje neće biti ukopane. Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, identifikovano je još deset ili nešto više žrtava za koje porodice još nisu dale saglasnost za ukop. Najčešći razlog je nada članova porodica da će biti pronađen još neki dio posmrtnih ostataka njihovih najmilijih. Također, za još 36 osoba potvrđen je DNK identitet, ali njihovi najbliži još nisu obavili zvaničnu identifikaciju, pa ni oni još nisu pronašli konačni smiraj.
O tome kako teče proces identifikacije i kako će izgledati obilježavanje, ali i o drugim temama povezanim sa prošlošću i sadašnjošću u Srebrenici, razgovarali smo s predsjednikom Organizacionog odbora za obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica, Hamdijom Fejzićem.
Euronews: Zašto porodice ne daju saglasnost za ukop svih identificiranih žrtava?
Fejzić: Osnovni razlog je mali broj pronađenih kostiju. Porodice se nadaju da će s vremenom biti pronađeni i ostali dijelovi posmrtnih ostataka ili veći broj kostiju. Ima i slučajeva kada članovi porodice ne mogu svi prisustvovati dženazi, ali to je rjeđi razlog. Moje mišljenje je da je bolje ukopati i jednu kost kako bi žrtva imala svoj nišan i svoje mjesto u Memorijalnom centru nego čekati. Svi živimo u nadi da će jednog dana biti pronađeni svi posmrtni ostaci naših najmilijih.
Euronews: Kako teče potraga za masovnim grobnicama?
Fejzić: Nisam osoba koja je najpozvanija da govori o tome, ali smatram da proces ide sporo. Nadam se da će biti pronađene sve žrtve. Veliki problem je što su tijela premještana iz primarnih u sekundarne i tercijarne grobnice, zbog čega je veoma teško doći do novih informacija. Nadam se da će ljudi koji znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci progovoriti. To bi bila njihova ljudska obaveza prema porodicama žrtava.
Euronews: Kako će izgledati obilježavanje 11. jula?
Fejzić: Planirane su dvije glavne aktivnosti – komemoracija i dženaza. Svoj konačni smiraj pronaći će deset nekompletnih tijela žrtava genocida iz jula 1995. godine. Program će biti organizovan kao i prethodnih godina.
Euronews: Kako danas izgleda život u Srebrenici?
Fejzić: Povratak nije urađen onako kako je trebalo. Jedan broj ljudi se vratio, ali su mnogi zbog nedostatka uslova za život ponovo otišli. Problem je zadržati i one koji danas žive u Srebrenici. Nema dovoljno radnih mjesta niti osnovnih uslova za život. O Srebrenici se najviše govori u danima obilježavanja godišnjice genocida, a nakon toga pažnja znatno opada.
Povratnici se suočavaju s brojnim poteškoćama u ostvarivanju svojih prava. Politika s druge strane čini sve da na ovim prostorima bude što manje Bošnjaka, ali mi ostajemo ovdje i nastavit ćemo se boriti da sačuvamo život i prenesemo istinu budućim generacijama.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2024. godine usvojila rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet kazni doživotnog zatvora za zločine počinjene u Srebrenici, uključujući i genocid.
Među osuđenima na doživotne kazne zatvora su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.