Toplotni talas zahvatio je region, građani na sve načine pokušavaju da preguraju vrele dane, ali postoje i poslovi koji se ne mogu odlagati ni na visokim temperaturama – od pravljenja peciva kraj vrelih pećnica, preko asfaltiranja ulica i građevinskih radova, do dostave hrane i drugih djelatnosti. Sve to, međutim, dovodi i do povećanog broja povreda na radu.
ADVERTISEMENT
Nije Podgoričanima strana vrućina: u jeku turističke sezone mnogi poslodavci, ali i zaposleni, pokušavaju dodatno da zarade, pa rade od jutra do mraka. Podzakonskim aktom je ipak uređeno da se radovi na otvorenom ne smiju izvoditi ukoliko temperatura prelazi 36 stepeni, prije svega jer postoji opasnost od preznojavanja, dehidratacije, gubitka koncentracije i, na samom kraju, moguće povrede.
"Puno je teže jer, imamo klimu, možemo da se rashladimo, naravno, ali s obzirom na ostale uređaje koji postoje u kuhinji, kao što su roštilj, friteze i tako dalje, to se gotovo i ne osjeća. Tako da jeste napornije", rekla je jedna od radnica.
U Bosni i Hercegovini rad na ekstremnim temperaturama nije zakonski regulisan, pa tako ostaje samo da hidrometeorološki zavodi izdaju meteoalarme, a nadležna ministarstva preporuke. Ti savjeti se, kao i u Srbiji, odnose na izbjegavanje rada na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, od 11 do 16 časova (sati). Savjetuju se češće pauze, kao i češća hidratacija.
"Preporuke nisu obavezujuće, dakle nisu zakonski obavezne da se poštuju, tako da dosta poslodavaca apsolutno ne primjenjuje ove mjere zaštite koje su neophodne na ovakvim temperaturama", kaže Aleksandra Jakšić iz Saveza sindikata Republike Srpske.
Iako Srbija ima zakonski regulisanu oblast, ipak nema decidan i sveobuhvatan podzakonski akt, a nema ni dovoljno inspektora da provjeravaju poslodavce, kažu poznavaoci prilika. Tako se ni čuvenih 36 stepeni kao gornja granica nigdje ne spominje. Kazne za poslodavce se kreću od 30.000 do čak dva miliona dinara.
"Nažalost, kod nas se poslovi obavljaju kao da te temperature ne postoje ili da smo otporni na visoke i neprirodne temperature, posebno što neki poslovi moraju da se završe ne za danas, nego za juče. Po zakonu, ako radnik misli da mu prijeti opšta, kolektivna ili bilo kakva druga opasnost, ima pravo da napusti svoje radno mjesto, jer čovječiji život nema cijenu", rekao je menadžer bezbjednosti Saša Kuzmanović.
Ekstremne temperature nisu samo one vrele, već i ledene - tako zaposleni u hladnjačama rade na minus stepeni Celzijusa. U obavezi su da posjeduju odgovarajuću opremu i obuću, a nakon smjene se aklimatizuju u posebnoj prostoriji gdje je temperatura 18 stepeni.