Donji Vakuf je okupio brojne posjetitelje kad su konjanici iz Bosne i Hercegovine i regiona, njih 320, prodefilovali ulicama ovog grada, prema Pruscu, najvećem dovištu muslimana u Evropi, gdje će u nedjelju prisustvovati centralnom obilježavanju manifestacije "516. dani Ajvatovice".
ADVERTISEMENT
U okviru svečanosti, muftija travnički Ahmed-ef. Adilović je predao bajrak Amer-ef. Skenderu, imamu džemata Karaula, čiji konjanici predvode defile.
"Ovo je izuzetno lijepa slika, fantastična slika koju šaljemo u svijet, a to je da i dan-danas u cijeloj Bosni i Hercegovini ima onih koji njeguju svoju tradiciju. Ove godine imamo konjanike koji dolaze baš iz cijele Bosne i Hercegovine, iz svih njenih dijelova. Potrudili smo se da svi budu u našoj tradicionalnoj nošnji, da tu sliku još jednom prikažemo našoj gostima, Bosni i Hercegovini, ali i cijelom svijetu", izjavio je muftija Adilović, prenijela je agencija MINA.
Nakon svečanog defilea, u subotu navečer će u džamiji Hasana Kafije Pruščaka biti upriličena Centralna mevludska svečanost i zikr koji će izvesti hor vojnih imama, gosti iz Republike Turske i predstavnici Tarikatskog centra.
Prigodno predavanje će održati vojni muftija Nesib-ef. Hadžić.
Konjanike u nedjelju, također, očekuje i prozivka na platou ispred Handan-agine džamije u Pruscu, prije samog početka Centralnog programa Ajvatovice.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz Dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti.
Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.