ADVERTISEMENT

Drago Tomić jedan je od samo tri proizvođača paradajza u čitavom Crnjelovu. Gotovo hektar zemlje, na njegovom imanju, nalazi se pod plastenicima.

U ovogodišnju sjetvu uložio je, kaže, desetine hiljada maraka. Šta će od toga vratiti ne zna ni sam, jer prava oluja donosi "debeli minus". Još veći problem mu je, plasman povrća na tržište. Baviti se ovim poslom, ističe, sve je teže.

"Živim od toga ali je borba velika. Ako nekad ne prođem na paradajzu, možda prođe paprika ili krastavac. Eto, držimo malo i stoke. Uglavnom, moramo da budemo svestrani da bismo mogli da opstanemo. Što se tiče podrške države, odnosno Republike Srpske i Ministarstva poljoprivrede, oni se baziraju na velike proizvođače. A pitanje je, koliko su oni veliki. Prvo nemamo podršku nikakvu borimo se sami", priča Drago Tomić, poljoprivrednik iz sela Crnjelova kod Bijeljine.

Uvoz povrća ruši domaću proizvodnju, dodaje Drago, a sve se manje isplati raditi na njivi.

Međutim, ono što ovom poljoprivredniku najviše smeta jeste prodaja "ispod svake cijene".

"Da prodajem i po 10 kilograma za marku, dvije da dajem, znači ispod svake cijene", ističe Drago.

Iz nadležnog odjeljenja Grada Bijeljina, kažu da su rekorderi kada je riječ o podsticajima za poljoprivredu.

"On nije ispod tri miliona konvertibilnih maraka i u zavisnosti od situacije na tržištu kao i u zavisnosti od vremenskih uslova, taj iznos se povećava, a sigurno se ne smanjuje", poručuje Sreten Vučković, v.d. načelnika Odjeljenja za poljoprivredu u Gradskoj upravi Bijeljina.

Zbog poremećaja na tržištu, Vučković najavljuje i nastavak subvencionisanja sjemenskog kukuruza, za šta će ove godine biti izdvojeno 500.000 KM.

Struktura sjetve iz godine u godinu se mijenja, pa će nešto veće odstupanje ove godine biti kod strnih žita i kukuruza - koji zauzima najveće površine u Semberiji. Razlozi su vremenski uslovi. S toga, poljoprivrednici iz ovog dijela zemlje, često kažu, da je svaki dan za njih izazov, jer je riječ o fabrici na otvorenom.