Pravoslavni vjernici širom svijeta danas obilježavaju Vaskrs, najveći i najvažniji hrišćanski praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću, svjetlosti nad tamom i dobra nad zlom.
Ovaj praznik zauzima posebno mjesto u hrišćanskoj tradiciji, jer podsjeća na vaskrsenje Isusa Hrista – događaj koji, prema vjerovanju, potvrđuje njegovu božansku prirodu i donosi poruku nade, spasenja i novog početka za sve ljude.
Vaskrsu prethodi višesedmični post, vrijeme posvećeno uzdržavanju, molitvi i duhovnom preispitivanju. Vjernici se u tom periodu nastoje pripremiti kako bi praznik dočekali smireni, očišćenog duha i okrenuti pravim vrijednostima. Poseban značaj ima i Velika sedmica, koja podsjeća na posljednje dane Hristovog života, njegovo stradanje i raspeće.
Središnji trenutak proslave predstavlja vaskršnja liturgija, koja se održava u ranim jutarnjim satima ili već u ponoć. Uz molitvu, zvona i svjetlost svijeća, vjernici dočekuju vijest o vaskrsenju, što simbolizira obnovu vjere i duhovno uzdizanje.
Jedan od najprepoznatljivijih običaja vezanih za Vaskrs jeste farbanje jaja, koja simboliziraju novi život i preporod. Crveno jaje zauzima posebno mjesto, kao simbol Hristove žrtve i stradanja. U mnogim porodicama njeguje se i običaj međusobnog „tucanja“ jajima, uz vjerovanje da ono koje ostane cijelo donosi sreću i napredak u narednom periodu.
Osim duhovne dimenzije, Vaskrs je i vrijeme okupljanja porodice i prijatelja, praštanja i jačanja međusobnih odnosa. Praznična trpeza obiluje tradicionalnim jelima, a domovi su ispunjeni radošću i toplinom.
Vjernici se na ovaj dan pozdravljaju riječima: "Hristos vaskrse!", na što se odgovara: "Vaistinu vaskrse!", čime se izražava suština praznika i njegova najvažnija poruka.