ADVERTISEMENT

Ukupan deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni iznosi šest milijardi maraka. Najveći, ipak bilježi u agro i prehrambenoj industriji, dvije milijarde. Najviše se uvozi meso, voda i sokovi, dok je na trećem mjestu voće i povrće. Domaća proizvodnja propada, kažu proizvođači, dok građani prednost daju domaćim proizovdima.

Provjerili smo da li domaći proizvođači mogu proizvesti dovoljno hrane za potrebe tržišta ili je potrebno mijenjati agrarnu politiku.

Vrijeme je sezonskog voća i povrća. Štandovi puni malina i borovnica, sve s našeg područja. Ali ima i onog uvoznog voća, poput bijelog grožđa iz Italije. Bosna i Hercegovina mnogo više uvozi nego što izvozi, najviše hrane. Trgovci kažu, trude se da kupcima obezbijede kvalitet.

"Sad, trenutno, sve što imamo je domaće, ali vrlo malo robe imamo. U početku je cijena uvozne robe dosta visoka. Paradajz je bio šest, a sada je pao na četiri marke naš", ističe trgovkinja Zora Janjetović.

Brojnim kupcima kažu trgovci, cijena nije presudna za kvalitet, posebno kada je domaća radinost.

Dvije milijarde maraka deficita u agro i prehrambenoj industriji predstavlja jednu trećinu ukupnog sektora spoljnotrgovinske razmjene BiH. Dnevno BiH na uvozu hrane gubi 11 miliona maraka.

"To više nije samo ekonomski problem, nego problem samoodrživosti. Ako ne proizvodimo ono što jedemo, ovisimo od tuđih odluka i tuđih cijena. Ovo su sve robe koje imamo potencijal da prizvodimo sami. Da bismo to ostvarili, potrebna je naravno nova agrarna politika", kazala je Belma Alihodžić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Da je potrebna nova agrarna politika koja će dati odgovore na aktuelne izazove poput klimatskih promjena smatra i Željko Vaško, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

"Taj potencijal bismo mogli imati ali to se ne bi svidjelo potrošačima. Kada bismo mi baš sve proizveli što naši potrošači trebaju, ti neki proizvodi bi bili skupi, ne samo zato što naši poljoprivrednici nisu efikasni nego što mi nemamo, recimo, iste uslove da proizvedemo pšenicu pod istim uslovima kao Mađarska, da proizvedemo voće ili povrće kao što rade Španija ili Poljska. Mi imamo uslove da smanjujemo taj deficit i da na neki način dio tog uvoza mijenjamo. Mi uvozimo vode 500 miliona, a sigurno da ne bismo morali uvesti ni litar vode, tako da otprilike odgovor je u tom pravcu", pojasnio je profesor Vaško.

Banjalučani poručuju da kupuju domaće, jer je ono, kako kažu, najbolje.

"Kupujem domaće, domaće je najbolje. Domaće je domaće, kvalitetnije je, bolje", ističu neki od Banjalučana koje smo anketirali.

U BiH proizvođači mogu proizvesti sve sem tropskih kultura. Zbog klimatskih promjena, trenutna proizvodnja pada ispod 20 odsto.

"Proizvođači nisu konkurentni na tržištu. Imamo jako skupu proizvodnju u odnosu na zemlje odakle se uvozi. Imamo vodu, imao šumu, sve imamo samo nemamo normalne vlasti koje ne vide to, neće da vide. Kroz ovaj posao se može dosta ljudi zaposliti. Ljudi bi se vratili na sela, sela ostaju pusta. Samo treba malo podržati", stav je Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Jedan od problema s kojim se nose proizvođači nepostojanje zaštićene proizvodnje kao i uvozni lobi, ističe Bićo uz poruku da domaća proizvodnja propada. Spas vidi, kako kaže, u sigurnom otkupu i razumnim cijenama.