ADVERTISEMENT

Oblici eksploatacije registrovani tokom 2024. godine su bili: 12 prosjačenja, 6 seksualno iskorištavanih, 8 radna eksploatacija, i 10 drugih oblika eksploatacije. Ukupno 24 žrtve su državljani Bosne i Hercegovine, 13 žrtava su strani državljani od čega su 1 žrtva državljan Rusije, 8 žrtava državljani Turske, 1 žrtva državljanin Hrvatske, 2 žrtva državljani Avganistana, 1 žrtva državljanin Njemačke.

U izvještajnom periodu u sigurnim kućama je boravilo 24 žrtve trgovine ljudima.

"Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine nastavlja aktivnosti na spriječavanju trgovine ljudima, a osnovni ciljevi tih nastojanja sadržani su u Strategiji suprotstavljanja trgovine ljudima 2024-2027. Strategija je usvojen od strane Savjeta ministara u oktobru 2024. godine, te su u toku aktivnosti na realizaciji ciljeva predviđenih navedenim dokumentom. Neki od tih ciljeva su prevencija trgovine ljudima, zaštita žrtava i svjedoka trgovine ljudima, kao i energičnije krivično gonjenje počinilaca ovog teškog krivičnog djela", naveli su.

Brčko, pa Sanski Most, djeca žrtve...

Dok aktuelna politička kriza u Bosni i Hercegovini dominira javnim prostorom, stvarni problemi društva odvijaju se, u tišini, iza zatvorenih vrata. U samo nekoliko dana, dva slučaja trgovine djecom našla su se pod lupom nadležnih institucija.

Četvoro maloljetne djece bez roditeljskog staranja, među kojima je beba od četiri mjeseca, pronađeno je u Sanskom Mostu. Tužilaštvo USK saopštilo je da su zbog sumnje na krivično djelo "trgovina ljudima" uhapšene dvije osobe. Nezvanično se saznaje da su u pitanju Belsada Bilić koja je 1971.godište i njen sin Enver Bilić 29-godišnjak. 

U saopštenju Tužilaštva izostale su informacije o državljanstvu pronađene djece. Istraga je još uvijek u toku, a obaviješten je i Centar za socijalni rad. Iz MUP-a USK za Euronews kažu da su djeca pronađena u stabilnom zdravstvenom stanju. 

"U mjestu Krkojevci opština Sanski Most, u porodičnoj kući lica B.B. već duži vremenski period boravi nekoliko djece najvjerovatnije romske nacionalnosti, starosne dobi od jedne do šest godina" saopšteno je iz Tužilaštva USK. 

Slučaj iz Sanskog Mosta dolazi nakon što je prije desetak dana u privatnoj kući u Brčko Distriktu 25. februara pronađeno 31 dijete, za koje nadležni sumnjaju da su takođe žrtve trgovinom ljudima.

Trgovina ljudima je zločin protiv ljudskih-dječijih prava, a predstavlja i jedan od najtežih oblika kriminala, kažu naši sagovornici.

Policija i tužilaštva istražuju slučajeve trgovine djecom u BiH ( Izvor: Freepik, ilustracija )

Zakoni, postoje-na papiru

"Zakoni? Postoje, ali samo deklarativno. Primjena je gotovo nepostojeća, odgovornost ne postoji, a institucije se aktiviraju tek kad pritisak postane nepodnošljiv. I to je suština problema. Dok ne promijenimo taj pristup i ne shvatimo da se ljudska prava ne štite deklarativno, već konkretnim djelovanjem, trgovina ljudima će ostati normalizovani oblik modernog ropstva, pa i unutar granica naše zemlje" kaže za Euronews Mirjana Čeko, sociolog. 

Čeko kaže i da trgovina ljudima u BiH nije samo “problem”, već, kako ističe "simptom neefikasnog sistema" u kojem su najslabiji potrošna roba. 

"Svi znamo da romsku djecu svakodnevno viđamo kako prose na ulicama. Znamo da nisu tu svojom voljom. Znamo da neko zarađuje na njima. Ali pravimo se da ne vidimo. Sistem je to od nas i očekivao, da se naviknemo, da slegnemo ramenima, da ne pitamo" kaže Čeko. 

Zaokupljenost institucija drugim temama

"Dok političari stvaraju imaginarne krize da bi skrenuli pažnju s vlastitih afera, cijele zajednice su zarobljene u siromaštvu iz kojeg nema izlaza" dodaje Čeko.

Slične stavove dijeli i Nevenko Vranješ, ombudsmen za ljudska prava u BiH. 

Dobrobit djece najvažnija, poručuje ombudman ( Izvor: Freepik, ilustracija )

"Pod okriljem nekih drugih kriza i političkih naravno, nam promiču ove stvari, moguće da je zaokupljenost institucija nekim drugim pitanjima i drugim problemima dovela do slabije pažnje za ovu izuzetno važnu i izuzetno osjetljivu oblast , ali nemamo eskalacija trgovine djecom, da su totalno zakazale institucije nisu, ali nama je problem prevencija i naravno da na ovo utiče organizaciona struktura jer mi govorimo o zemlji sa preko stotinu ministarstava" rekao je Vranješ za Euronews. 

Romska populacija najugroženija

Vranješ dodaje i da je romska populacija, zbog toga što ih, kako kaže, prate brojni društveni problemi, najosjetljivija. 

"Romsku populaciju prate mnogi društveni problemi koji se kreću od prebivališta, zapošljavanja, školovanja, obrazovanja, tako da je to u svemu ranjiva kategorija, a naročito ranjiva u okviru te populacije su djeca, bojim se da postoje određeni razrađeni putevi i lanci zloupotrebe djece i krijumčarenja, a romska populacija je mnogo izloženija" istakao je Vranješ. 

Da li su slučajevi Brčko i Sanski Most povezani?

Na pitanje da li postoji sumnja da su slučajevi potencijalne trgovine djecom u Brčkom i Sanskom Mostu povezani, Vranješ kaže da za takve tvrdnje nema dokaze, te da do takvih saznanja nisu došli. Međutim, napominje da je formiran predmet za slučaj u Brčko Distriktu, te da će isti takav biti formiran i za Sanski Most, kako bi se utvrdile sve okolnosti. 

"Već smo pokrenuli postupke istraživanja prema nadležnim institucijama i već imamo određene rezultate, ali već u startu imamo nedostatak institucionalnih kapaciteta kada je u pitanju Brčko Distrikt koji nema Centar za socijalni rad, što je veliki problem, nema institucije kao što su sigurna kuća. Imamo pojačan priliv predmeta koji se tiču dječijih prava ali nisu predmeti trgovine ljudima, već to su djeca žrtva razvoda roditelja , ppitane starateljstva, hraniteljstva" istakao je Vranješ. 

Iako su mediji potencijalni slučaj trgovine djecom u Sanskom Mostu dovodili u vezu sa Arminom Ćulumom iz Sanskog Mosta, koji je inače u pritvoru i tereti se za krivična djela: trgovina ljudima i navođenje na prostituciju pa i maloljetnih lica, njegovi advokati odmah su uputili demanti u kojem tvrde da je to samo pritisak na njihovog klijenta.