ADVERTISEMENT

U velikoj mjeri poskupljenja nisu realna

Početak 2025. godine obilježen je značajnim poskupljenjima u Bosni i Hercegovini. Građani svakodnevno svjedoče rastu cijena osnovnih životnih namirnica, poput ulja, brašna, mlijeka, mesa i goriva, čime se pogoršava njihova kupovna moć.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana "Don" iz Prijedora, istakla je da poskupljenja koja pogađaju Bosnu i Hercegovinu nisu opravdana tržišnim uvjetima.

"Poskupljenja nisu realna, jer cijene žita na svjetskim berzama nisu značajno porasle, ali trgovci i proizvođači nastavljaju podizati cijene", kaže Marić, naglašavajući da se situacija u zemlji sve više pogoršava za građane koji jedva preživljavaju.

Marić: Poskupljenja nisu realna (Izvor: Srpska info/B. Majstorović)

"Potrošači danas kupuju samo ono što im je najpotrebnije, a svi ostali proizvodi postali su luksuz", dodaje ona.

Ova poskupljenja, dodatno pokazuju da trgovci i proizvođači koriste situaciju kako bi ostvarivali dodatne profite, kaže Marić.

"Ako pratimo cijene žita na svjetskim berzama, vidimo da nema značajnih oscilacija, dok se kod nas svako poskupljenje kruha opravdava upravo podacima o poskupljenju žita na burzama", napominje Marić, koja smatra da bi smanjenje PDV-a ili marže na osnovne životne namirnice moglo značajno sniziti cijene.

Žalbe zbog rasta cijena

Prema izvještaju Institucije ombudsmana za zaštitu prava potrošača BiH, prošle godine zaprimljen je rekordan broj žalbi zbog rasta cijena.

Saša Marić, ombudsman za zaštitu prava potrošača BiH, navodi da je najveći postotak rasta cijena u BiH rezultat neopravdanog povećanja trgovačkih marži, koje nije imalo pokriće u rastu globalnih cijena.

On upozorava da bi građani "trebali kažnjavati trgovce koji ostvaruju ekstra profite bojkotom njihovih usluga, jer to je jedini način na koji mogu utjecati na tržište."

Marić: Kažnjavati trgovce (Izvor: ELVIS BARUKCIC / AFP / Profimedia)

Bojkot kao odgovor na visoke cijene

Dok Bosna i Hercegovina još luta u potrazi za odgovorima na visoke cijene, u susjednoj Hrvatskoj građani su se odlučili za konkretan korak – bojkot.

U Hrvatskoj primjerice se ponovno pokreće poziv na bojkot kupovine u trgovinama, 24. januara, kako bi se ukazalo na visoke cijene, posebno hrane.

Pozivi na bojkot, koji su preplavili društvene mreže, ukazuju na ogorčenje građana zbog rasta cijena.

U Hrvatskoj su, poput stranica Facebook, WhatsApp i Reddit, građani počeli dijeliti poruke koje pozivaju na zaustavljanje potrošnje na jedan dan, kako bi pokazali trgovcima da su nezadovoljni i traže promjene.

Josipa Kelemen, iz udruženja "Halo, inspektore", navodi da bi takav bojkot mogao postati snažna poruka trgovcima, kao što se već dogodilo u Velikoj Britaniji nakon sličnih akcija.

Također, opozicija u Hrvatskoj podržava bojkot, ali tvrdi da su za inflaciju najveću u eurozoni odgovorni vladajući političari, uključujući premijera Andreja Plenkovića.

Čak i vlada u Hrvatskoj, pokazuje volju za razgovorima s proizvođačima i trgovcima kako bi se ograničile cijene, što pokazuje da postoji politička volja da se izađe u susret potrebama građana.

Međutim, unatoč svim naporima, pitanja o dugoročnim rješenjima ostaju bez odgovora.

Letargija i strah od promjena

U Bosni i Hercegovini, međutim, odgovora na visoke cijene nema.

Sociolog Vladimir Vasić, objašnjava zašto građani BiH ne izlaze na ulice u istoj mjeri kao njihovi susjedi.

Prije svega naglašava kako je društvo u BiH duboko podijeljeno.

"Nakon rata, jedina stvar koja nas može pomaknuti je nacionalno-političko pitanje. Kada nas diraju u tom području, mi reagujemo. Međutim, kada je u pitanju ekonomska situacija, ostajemo pasivni", kaže on.

Vasić: Bojimo se promjena (Izvor: Instagram/PrtSc)

Vasić smatra da je problem u tome što smo postali društvo koje nije spremno izaći iz zone komfora i boriti se za bolje uvjete života.

"Bojimo se promjena jer smo prošli kroz rat, i naučili smo da može biti gore, pa smatramo da nam je sada 'dobro' i da možemo izdržati", dodaje Vasić.

Tanja Topić, analitičarka za Euronews, ranije je istakla da BiH nema pravu kulturu protesta.

"Mi nemamo kulturu protesta jer nas je bivši sustav naučio da je protest samo politička borba", kaže Topić, ističući kako se svaki pokušaj društvenog otpora brzo transformira u političku borbu, koja se bazira na etničkim podjelama.

Topić: Nema kulture protesta (Izvor: Ustupljena fotografija)

Iako su u prošlosti postojali pokušaji organiziranja protesta, poput protesta "Pravda za Davida", koji je okupio građane iz svih dijelova zemlje, te akcije su često nailazile na represiju sistema i u konačnici gubile svoju snagu.

"Sistem je obesmislio te proteste. Strah od represije i političkih posljedica obeshrabruje ljude da se bore za bolje", zaključuje Topić.

Problem političke podijeljenosti i identiteta

Vasić dalje upozorava na još jedan ključni problem: političku podijeljenost u društvu, koja onemogućava formiranje apolitične građanske mase koja bi se mogla ujediniti u borbi protiv visoke inflacije i niskog životnog standarda.

"Naša podijeljenost u Bosni i Hercegovini je duboka. Ako pokrenemo protest u Sarajevu, to će ugroziti identitet jednog naroda, a ako to učinimo u Mostaru, ugrozit ćemo identitet drugog naroda", kaže Vasić.

Ovaj problem, kako on smatra, je ključni razlog zašto Bosanci i Hercegovci teško izlaze na ulice, jer svaki oblik protesta brzo preraste u pitanje nacionalne pripadnosti, a ne stvarne borbe za društvene promjene.

Ova politička podijeljenost i strah od posljedica dovele su do stvaranja apatije među građanima, kaže Vasić.

S druge strane Topić ističe da, uprkos energiji koju su u prošlosti imali protesti poput "Pravda za Davida", ta energija nije mogla preživjeti zbog represije i nesigurnosti pred sistemom.

"Strah od političkih posljedica i nedostatak povjerenja u institucije dovode do toga da je vrlo teško obnoviti tu energiju", zaključuje Topić.

Potrebno izaći iz zone komfora

Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnom socio-ekonomskom krizom, ali društvo ostaje pasivno.

Visoke cijene hrane i goriva, smanjenje životnog standarda i stagnacija u društvenoj mobilizaciji ostaju stalni problemi. Građani su u strahu, politički podijeljeni i nemoćni da pokrenu promjene.

Sociolog Vasić dodaje: "Mi se bojimo izaći iz zone komfora, ali mora doći trenutak kada moramo reći da nije u redu kako živimo, i da želimo bolje. Samo tada možemo očekivati promjene."

Nažalost, dok političke stranke i interesne grupe koriste podjele među građanima, Bosna i Hercegovina ostaje na stanici stagnacije, bez stvarnog društvenog pokreta koji bi mogao donijeti promjene, zaključuje sagovornik.