ADVERTISEMENT

Prijedlog zakona o graničnoj kontroli podržalo je 20 poslanika, 10 je bilo protiv, a 9 suzdržanih. Suzdržani su bili poslanici iz SNSD-a, poslanici DEMOS-a i Ujedinjene Srpske, te nezavisni kandidat Šemsudin Mehmedović. Za su bili poslanici stranaka Trojke, opozicije iz Republike Srpske i HDZ-a.

S obzirom na to da je usvojen u hitnom postupku, nema mogućnosti ulaganja amandmana.

Najviše kritika na sadržaj prijedloga, na sjednici je iznio poslanik SDA Šerif Špago.

"Mi smo za usvajanje evropskih zakona, ali ne na račun nadležnosti državnih agencija, pogotovo bezbjednosnih. Svaka agencija kad hoće može uzimati podatke od Granične policije BiH, a da li može Granična policija uzimati podatke od entitetskih agencija?

Sad ima mogućnost da na 50 metara od granične linije stavimo turističke table, table dobrodošlice u opštine, kantone ili entitete. Znači prvo idu table, pa granični prelaz. Neki granični prelazi su u dubini BiH i do 500 metara od granične linije.

Direktno se daje mogućnost stranim službama bezbjednosti da sa bilo kojom policijskom institucijom u BiH rade šta god žele. Upitan je i član 68. Kontakt tačka Granične policije za saradnju sa Frontex-om. Da li je ovo oduzimanje nadležnosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela?

Član 72. je neprecizan i postoji mogućnost da stranac može unijeti oružje u BiH ako samo ima dokaz o članstvu u lovačkom društvu druge države. Propisuje se da se podaci iz video-nadzora sa graničnih prelaza čuvaju u zavisnosti od kapaciteta memorije na uređaju na kom je zapis pohranjen. U današnjim uslovima nismo u stanju te podatke presnimavati i čuvati na drugi način? Šta ako nakon pet dana nema memorije, svi podaci se gube?", pitao je Špago.

Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, podržalo je 30 poslanika, protiv je bio jedan, a suzdržanih 8. Suzdržani su ponovo bili poslanici okupljeni oko SNSD-a, dok je protiv bio samo Milan Dunović iz DF-a.

Najviše zamjerki na prijedlog je imao Jasmin Emrić, poslanik NES-a.

"U tehničkom smislu ovo je jedan od najnestručnijih i amaterski urađenih prijedloga zakona. Tekst sadrži toliko proizvoljnosti i izraza koji se ne mogu odrediti, poput poslovni nastan, putem stabilnih aranžmana, dijete ima najmanje 16 godina, a zakonska definicija je lice npr. sa navršenih 12 godina života. Dok osobe sa 16 do 18 godina su stariji maloljetnici. Zatim pretjerana obrada, u dovoljnoj mjeri, razuman rok, najmanje pravo, po potrebi, ključni interesi... Zakon mora biti usklađen sa EU stečevinom, ali mora biti i sa pravnom stečevinom i terminologijom zemlje u kojoj se donosi. Zakon mora biti precizan i da ne ostavlja prostor za arbitrarnost i tumačenje, već isključivo za primjenu", naglasio je Emrić.

Poslanik Naše stranke Predrag Kojović je rekao da je Emrić u pravu kada se radi o tome da su korišćeni termini koji se inače ne koriste u zakonodavnoj terminologiji u BiH.

"To je jedan veliki problem sa kojim smo se suočili pri izradi ovog zakona, koji je inače uredba i lex specialis na nivou Evrope i proglašena je kao hitan. Većina zakona je prevedena. Mi u zakonu koristimo da neki organ mora odgovoriti u roku 7, 30 ili 90 dana, a EU je napustila tu terminologiju i oni koriste termin u razumnom roku, jer je razumni rok za nešto 3 minuta, a za nešto 3 mjeseca. Naš pravilnik za donošenje zakonskih propisa je iz 2011. i zastario je, ne odgovara evropskoj terminologiji. Neki članovi su direktan prevod koji se može uklopiti u naš ustavni i pravni sistem, a ostatak rada na zakonu je bio da se uredba uskladi na način da može biti primjenjiva u BiH, sa našim kompleksnim sistemom. Prva sljedeća stvar koju moramo uraditi jesu izmjene i dopune jedinstvenih pravila za donošenje zakona", istakao je Kojović.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić najavio je mogućnost da danas bude završena amandmanska faza za Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka i održavanje nove sjednice Doma na kojem bi se glasalo u drugom čitanju o ovom zakonskom rješenju, čime bi mogao biti upućen na potvrdu i Domu naroda.