ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Za početak da sumiramo, kraj je godine, a Revicon završava, nadam se, uspješno ovu godinu sa velikim brojem projekata. Možete li nam nešto više o tim projektima, kao i planovima za sljedeću godinu? 

Ivanišević: Hvala vam na prilici da govorim o našim projektima i planovima. Revicon je ove godine obilježio 28 godina postojanja, što je za nas poseban jubilej, ali i prilika da sagledamo dosadašnje uspjehe i unaprijedimo pravac našeg budućeg djelovanja. Tokom svih ovih godina, naš osnovni cilj bio je stvaranje pozitivnih promjena u poslovnom okruženju Bosne i Hercegovine, često i u oblastima koje su se činile izazovnima za našu ekonomiju. Ove godine smo se posebno posvetili projektima koji promovišu održive poslovne modele i tranziciju ka zelenoj ekonomiji. Vidimo da su mnogi naši izvoznici, vođeni međunarodnim standardima i tržišnim zahtjevima, već započeli ovaj proces.

Vjerujemo da je ovo tek početak jednog šireg procesa, jer se odgovornost prema prirodi i resursima više ne može zanemarivati. To nije samo globalni imperativ, već i ključna prilika za unapređenje konkurentnosti i otpornosti naših kompanija na buduće izazove. Naša misija je da kompanijama pružimo edukaciju, inovativna rješenja i podršku kako bi uspješno savladale izazove zelene tranzicije i ispunile očekivanja međunarodnih partnera i finansijskih institucija.

Marin Ivanišević (Izvor: Revicon)

Takodje, posebno smo posvećeni edukaciji, s naglaskom na mlade ljude. Naša poruka je jasna – moramo pronaći načine da zadržimo mlade i obrazovane ljude ovdje, u Bosni i Hercegovini. Kroz naše specijalističke programe, kontinuiranu edukaciju i razmjenu znanja, radimo na tome da naši mladi profesionalci budu kompetentni i konkurentni na globalnom tržištu. Ponosni smo što su naši polaznici prepoznati kao lideri i stručnjaci, bilo da ostaju u zemlji ili se suočavaju s izazovima u inostranstvu.

Naš cilj je da mladima omogućimo znanje i vještine koje će ih osnažiti da doprinesu razvoju naše zajednice, a istovremeno ih pripremiti da budu ravnopravni učesnici na globalnom tržištu. Upravo zato organizujemo specijalističke edukacije, koje omogućavaju našim mladima da ne samo steknu, već i primijene najnovija znanja i tehnologije. Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal. Dokaz tome su naši ljudi u dijaspori, koji su, zahvaljujući kvalitetnom obrazovanju koji smo imali u prošlosti, ostvarili izuzetne rezultate širom svijeta. Ako obnovimo i unaprijedimo naš obrazovni sistem, vjerujem da možemo postići jednako impresivne rezultate i ovdje. Naš moto i dalje ostaje isti: kontinuirano raditi, inovirati i podržavati našu zajednicu kako bismo zajedno gradili uspješnu budućnost.

Euronews BiH: Stiče se dojam, da mi često sami sebe kao narod i kao država omalovažavamo. Često govorimo da nema apsolutno ništa dobro u BiH. Malo je upućenijih ljudi od Vas, pa onda da Vas pitam kako vi sa svoje tačke gledišta posmatrate privredu BiH. barem sa novinarske strane mogu reći, da se mnogi sjajni projekti i mnoge sjajne kompanije drže dalje od javnosti.

Ivanišević: Sjajna opaska, i zaista vjerujem da ste dotaknuli srž jednog od ključnih problema našeg društva. Mentalitet i sredina u kojoj živimo često nas tjeraju da ostanemo u sjeni, da ne ističemo uspjehe i postignuća, a to ima dalekosežne posljedice, posebno na motivaciju mladih ljudi i razvoj privrede u cjelini. Skoro sam razgovarao s direktorom jedne kompanije iz Širokog Brijega za koju gotovo niko nije čuo, jer se ne reklamiraju i rijetko izlaze u javnost. Međutim, riječ je o jednom od tri najveća izvoznika iz Bosne i Hercegovine, koji u potpunosti prednjače u zelenoj transformaciji i ispunjavaju sve međunarodne standarde za održivo poslovanje. Kada sam ih pitao zašto nisu prisutni u javnosti, njihov odgovor je bio jednostavan: „Ako neko želi znati ko smo, neka pogleda listu izvoznika iz BiH i sve će mu biti jasno.“

Nažalost, takav pristup dijelom je rezultat našeg mentaliteta. Izreka „ne talasaj“ ovdje ima duboko ukorijenjeno značenje. Često se čini da svako ko se istakne iznad prosjeka postaje meta za kritike ili se suočava sa sve kopmleksnijim preprekama. To obeshrabruje ne samo kompanije da dijele svoje uspjehe, već i mlade ljude da se upuste u preduzetničke vode. Ipak, vjerujem da se stvari mogu promijeniti. Naša je odgovornost da prepoznamo i istaknemo pozitivne primjere, jer ih zaista imamo mnogo. Bosna i Hercegovina je dom sjajnih kompanija, inovativnih projekata i talentovanih ljudi koji mogu biti inspiracija drugima. Potrebno je da zajednički radimo na stvaranju okruženja u kojem će uspjeh biti slavljen, a ne skrivan zbog straha ili društvenih pritisaka. Pozitivne priče postoje, ali naša uloga, kako medija, tako i poslovne zajednice, jeste da ih istaknemo i učinimo vidljivima. Jer samo kroz promociju ovih uspjeha možemo motivisati nove generacije da prepoznaju svoj potencijal i doprinesu razvoju naše privrede.

Euronews BiH: Koja su Vaša očekivanja od vlasti, a ovdje konkretno govorimo o Vladi Federacije BiH?

Ivanišević: Ono što bih najviše želio jeste da nas vlasti, zaista čuju – nas koji dolazimo iz privatnog sektora. Da čuju naše probleme, pitanja, prepreke i prijedloge kako stvoriti povoljnije uslove za razvoj privrede. Ključ je u otklanjanju smetnji koje koče naš napredak i omogućavanju mladim ljudima da ovdje, u Bosni i Hercegovini, imaju iste prilike koje bi imali u bilo kojoj razvijenoj zemlji. Mladi moraju dobiti šansu da iz svojih domova – bilo da se nalaze u urbanim centrima ili ruralnim krajevima – rade na globalnom nivou. To je moguće jer živimo u vremenu u kojem tehnologija i digitalizacija pružaju nevjerovatne mogućnosti. Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal u tom smislu: ovdje je život povoljniji, mirniji i sigurniji. Ako im omogućimo te uslove, mnogi bi radije ostali u svom domu nego odlazili u inostranstvo.

Primjeri iz regiona, poput Hrvatske, koja aktivno radi na povratku svojih ljudi iz Irske, pokazuju da je ovo itekako ostvarivo. U vremenu globalne neizvjesnosti i strahova od potencijalnih sukoba, većina ljudi više cijeni stabilnost doma. Ako im pružimo priliku da ovdje žive i rade kao da su u razvijenim zemljama, uz podršku vlasti i institucija, logično je da će mnogi odabrati ostanak. Od vlasti očekujem da naprave snažniji iskorak – da podrže realni sektor konkretnim mjerama, da bolje razumiju njegove potrebe i da kreiraju okruženje koje omogućava efikasan razvoj privrede. To znači ne samo donošenje politika, već i njihovu dosljednu primjenu. Vjerujem da su to ključni koraci kako bi se privreda usmjerila ka razvijenom svijetu i kako bismo mladim ljudima ponudili razloge da ovdje vide svoju budućnost.

Euronews BiH: U posljednje vrijeme često se priča o novom aranžmanu sa Međunarodnim monternim fondom. Koje je vaše mišljenje? Da li je BiH trenutno potreban novi aranžman sa MMF-om i nova zaduživanja ili mi imamo već kapacitet da radimo sami?

Ivanišević: Kada govorimo o aranžmanima sa svjetskim finansijskim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), smatram da su oni često neophodni, posebno za zemlje poput Bosne i Hercegovine. Povlačim paralelu s gradnjom kuće: čak i kada imate vlastita sredstva, često je isplativije uzeti kredit kako biste osigurali stabilnost i smanjili rizik. Isto vrijedi i za ekonomiju – bez strateških finansijskih aranžmana, razvoj u savremenim uvjetima nije moguć. Razlog za to leži u činjenici da je tempo globalnih promjena brz, a zahtjevi za infrastrukturnim ulaganjima, modernizacijom i održivim razvojem sve veći. Bez pristupa povoljnim finansijskim sredstvima, teško je osigurati potrebne resurse za investicije koje mogu pokrenuti dugoročan rast. Međutim, ključna stvar je kako se takvi aranžmani koriste. Takvi aranžmani imaju smisla, ukoliko prvo uredimo vlastite unutrašnje prilike – stabilizujemo javne finansije, unaprijedimo transparentnost i poboljšamo investicijski rejting. 

Ako smo spremni za takve korake, svaki aranžman može postati alat za ubrzanje razvoja, bez dodatnog opterećenja naše ekonomije. Ali bez tih aranžmana, u sadašnjim uvjetima i uz trenutnu dinamiku globalnog poslovanja, razvoj praktično nije moguć. Dakle, novi aranžman sa MMF-om nije samo poželjan, već i neophodan – ali uz uvjet da ga iskoristimo strateški, odgovorno i kao dio šire vizije razvoja koja će osigurati dugoročnu korist za naše društvo i ekonomiju.