Nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio recipročne carine za sve zemlje s kojima SAD posluju, analizira se i kako će to uticati na region.
ADVERTISEMENT
Bosna i Hercegovina će na sve proizvode koje plasira u SAD plaćati carinu od čak 35%, jasno se čita nakon objavljivanja liste ekonomskih mjera koje je donijela Bijela kuća.
Mnogi se pitaju šta to BiH izvozi u SAD?
Svega jedan odsto ukupne razmjene BiH sa inostranstvom odnosi se na Sjedinjene Države. Ipak, nije to zanemarljiva stvar za jednu oblast. Domaću namjensku inustriju.
Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i SAD-a, ona je u posljednjih 10 godina porasla za 71 posto. Međutim, zanimljiva je sama struktura domaćeg izvoza u SAD. Analizu su uradili istraživači Bloomberg Adrije.
"Podaci pokazuju da smo u 2024. uglavnom izvozili proizvode namjenske industrije, na koju se odnosi više od 70 miliona ukupnog izvoza. S druge strane, iz SAD-a najviše uvozimo sirovinu za namjensku industriju - barut. Vrlo mali dio toga se odnosi na realnu ekonomiju, što je velika razlika u odnosu na razmjenu s EU", pojasnio je ranije Slaviša Ćeranić, direktor sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH (VTK BiH) u emisiji Zoom In Bloomberg Adria TV.
Bitno je istaći da je BiH do kraja 2020. godine bila korisnica Opšteg sistema preferencijala (GSP) koji je prestao važiti, a čije ponovno odobravanje zavisi isključivo od odluke Kongresa SAD. To je sistem u kojem SAD daje jednostrane carinske povlastice razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, a navedeni program osiguravao je bescarinski tretman za 3.500 proizvoda iz BiH. Ukidanje sistema dodatno je opteretilo kompanije iz BiH koje izvoze u SAD.
Da će Trumpove carine na EU vozila ostaviti negativne posljedice na bh. autoindustriju, ranije je za Bloomberg Adriju potvrdio Armin Hodžić, voditelj Grupacije automobilske industrije BiH (GAI BiH) pri Privrednoj komori Federacije BiH. Kazao je da bi se, uzimajući u obzir to da gotovo svi svjetski automobilski brendovi imaju proizvodnju i na američkom tržištu, proizvodnja vozila i komponenti povećala na lokalnom SAD tržištu, dok bi se samo one komponente koje se nikako ne proizvode u SAD-u, a proizvode u Evropi, uvozile po povećanim cijenama iz Evrope.
BiH je bez strategija i alternativa, pokazale su analize urađene prije samog uvođenja carina.
Nažalost, prema Ćeranićevim riječima, činjenica da BiH čini svega 0,05 posto svjetske ekonomije govori da se trenutno ne može puno uraditi kako bi kompanije i cijela privreda neutralizirali negativne posljedice uvođenja carina.
"Trenutno nemamo puno izbora i uticaja na globalne ekonomske tokove. Treba da sagledamo situaciju s obzirom na to da je neizvjesnost poslovnih i političkih prilika jedina sigurna u narednim godinama. Ono što možemo uraditi jeste da pokušamo diverzificirati tržište ili proizvode, te da nastojimo kreirati adekvatne politike kako bismo ublažili ove negativne efekte", kazao je Ćeranić za BBA.