Milioni ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore danas žive širom svijeta. Njihova veza sa maticom nije prekinuta odlaskom, a najvidljivija je kroz milijarde evra koje svake godine šalju u svoje zemlje. Dok većina iz dijaspore šalje novac porodicama, manjina se odlučuje na veći korak - povratak i pokretanje vlastitog biznisa.
ADVERTISEMENT
Dvadeset godina života i rada u Njemačkoj zamijenio je povratkom u Bosnu i Hercegovinu. Suad Bešlić, mašinski inženjer koji je u Erdingu radio na projektovanju vatrogasnih vozila, stečeno znanje, iskustvo i dio kapitala zarađenog u inostranstvu odlučio je da uloži u Živinicama. Razvio je firmu koja danas proizvodi vatrogasna vozila za domaće i strano tržište.
"Sve ovo što vidite ovdje, sve je to njemački proizvod, samo što se primjenjuje ovdje u BiH. Za mene možda najbolji detalj je to da kada nisam našao tu radnu snagu koja može odgovoriti tom trenutnom zahtjevu, našao sam to u Njemačkoj, Austriji, Holandiji, naše ljude koji dugo godina rade u sličnim kompanijama i onda zadnje dvije godine uspijevam vratiti te ljude u BiH, imam 8 radnika koji su došli iz dijaspore da rade u BiH, vratili se zauvijek ovdje", kazao je Bešlić.
Koliko je ljudi sa prostora Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore van granica svojih zemalja teško je precizno utvrditi, jer zvaničnih podataka nema. Procjene su da van živi 2,2 miliona ljudi koji su porijeklom iz BiH, iz Srbije između 3 i 5 miliona, a da crnogorsku dijasporu čini oko 200 hiljada ljudi.
Njihov uticaj na ekonomiju najbolje se vidi po novcu koji šalju u svoje zemlje.
Prošle godine u BiH je stiglo 2,2 milijarde evra, u Srbiju 5,3 milijarde evra, u Crnu Goru oko 900 miliona evra.
Samo dio ovog novca se uloži u investicije, većina završi u potrošnji - kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
"Kupuju se domaći proizvodi, plaćaju se domaće usluge. Takođe, kada građani donesu u gotovini novac, što se dešava a nije u statistici, ima sličan efekat. Ima pojedinaca da taj novac uštede i nije odmah utrošen za egzistencijalne potrebe, ima i ulaganja, ali većinom je riječ o potrošnji, egzistencijalnoj potrošnji", naveo je.
U Srbiji, kažu iz Privredne komore, ne postoje posebni programi za privlačenje investitora iz dijaspore. Svi investitori, bez obzira na to ko su i odakle su, tvrde, imaju pomoć.
"Mi imamo isti sistem koji kaže da se može dobiti podrška od strane države bilo u finansijskom ili tehničkom smislu, u zavisnosti u koju djelatnost ulažete, na koji dio naše zemlje investirate, imajući u vidu da su mnoge teritorije manje razvije neke i devastirane, tamo ide veća podrška države i naravno koliki broj ljudi planirate da zaposlite", rekao je Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
Crna Gora je tek prije nekoliko godina počela aktivno da radi na privlačenju investitora iz dijaspore, i već se, kažu, mogu pohvaliti rezultatima.
"Imamo uskoro otvaranje Fabrike električnih agregata u Petnici gdje će biti otvoreno do 200 radnih mjesta. Tu je i pozitivan primjer iz Bijelog polja gdje je jedna povratnica iz Švajcarske otvorila fabriku pločastog namještaja i planira proširenje proizvodnje", navodi Aldin Muratović, sekretar Ministarstva dijaspore Crne Gore.
U BiH se povremeno nude finansijski grantovi i stručna pomoć za investitore iz dijaspore kroz programe na različitim nivoima vlasti. Iako su doznake iz inostranstva važan stub ekonomije zemalja regiona, ekonomisti kažu da bi mnogo veći efekat od novca i ulaganja - imao povratak ljudi, njihovog znanja i iskustva.