Bosna i Hercegovina svake godine uvozi sve više mesa. Vrijednost uvoza prošle godine dostigla je 725 miliona KM. Dio mesa, koje se uvozi od Srbije do Južne Amerike, na tržište BiH dolazi – zamrznut. Šta bude sa ovim mesom kada stigne na naše tržište, kako se koristi, može li nakon odmrzavanja završiti u prodaji kao svježe? Prema domaćim pravilnicima, mora u preradu, ali da li je zaista tako?
ADVERTISEMENT
U vitrinama mesnice pileće, teleće i goveđe meso. Na deklaraciji stoji - proizvedeno u BiH. No, na tržištu sve je više i mesa iz uvoza.
U prošloj godini uvezeno je preko 92.5 hiljade tona, vrijednosti 725 miliona KM. Polovinu ukupnog uvoza čini goveđe svježe ili rashlađeno meso, nakon čega prednjače svinjsko svježe i zamrznuto i goveđe zamrznuto meso. Najviše se uvozi iz zemalja Evropske unije, ali i Brazila i Paragvaja.
Zamrznuto meso iz uvoza u BiH se smije koristiti isključivo za preradu. Prije nego što stigne do proizvođača, prolazi više kontrola - od granice do krajnjeg odredišta.
"Prilikom istovara na krajnjem odredištu obavezno je prisustvo veterinarskog inspektora koji zapisnikom potvrđuje da je pošiljka istovarena u stanju koje zadovoljava. Nakon toga, ako se radi o zamrznutom mesu, onda se takvo meso može koristiti samo u procesu prerade i proizvodnje drugih mesnih proizvoda", objašnjava direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Sanin Tanković.
Jedno od ključnih pravila je da zamrznuto meso koje dolazi na tržište ne smije biti starije od šest mjeseci. Zbog nepoštovanja tog roka i mikrobioloških odstupanja uvedena je i privremena zabrana uvoza zamrznutog goveđeg mesa iz Južne Amerike.
"Treća nepravilnost je ono sto je najopasnije - to je da nismo uspjeli da ispratimo sljedljivost - gdje završava meso koje je uvezeno u BiH", kaže direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Saša Bošković.
A kada se ne može utvrditi gdje je meso završilo, otvara se prostor za zloupotrebe - upozorava Bošković.
"Postoji opravdana sumnja da to meso završava u prodaji kod privatnih lica, koji to meso kasnije termički obrađuje, pa ga kao takvo prodaje na pijacama ili određenim nelegalnim prodajama. Ili po društvenim mrežama ćete naći oglašavanja da se prodaje i određena vrsta suvog mesa ili prerađevina ili, što bi još gore bilo, da to meso kao takvo završava kao sirovo meso u ćevapima, prerađevinama, pljeskavicama, po restoranima, fast fudovima ili ne znam gdje", dodaje Bošković.
Uvozom zamrznutog mesa najviše trpe potrošači - upozoravaju farmeri.
"Jer je to loš kvalitet mesa. Vidjeli ste sad zadnja informacija je bila da su u Evropskoj uniji našli vakcine koje su se davale za hormonski rast. Loš kvalitet utiče na građanstvo. Kod nas građanstvo gleda da je što jefitinije, a ne da je kvalitetnije", smatra predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK Amir Bulut.
A najkvalitetnije je, poručuju, ono domaće.