Od marta ove godine na tržištu Republike Srpske biće ponuđene narodne obveznice, najavila je nedavno ministarka finansija RS. Cilj je, kako je rekla, jača ekonomija RS i veća zarada građanima, nego što je to sada slučaj sa deponovanim novcem u bankama.
ADVERTISEMENT
Plan Ministarstva finansija je da od ove godine emituje narodne obveznice. Novac, kažu, ne bi bio iznesen iz RS. Građani bi zaradili godišnju kamatu isplativiju od naknada koje na oročenu štednju nude banke, a prikupljena novčana sredstva bi bila stavljena u funkciju razvoja.
"Relaksirano ulazimo u iduću godinu, ali želimo da sredstva koja naši građani štede u RS, ostanu u RS. Ovaj momenat banke iz RS iznijele su tačno milijardu KM. To je milijarda depozita i stanovništva i preduzeća", navodi ministarka finansija RS Zora Vidović.
Hartije od vrijednosti RS trebalo bi da budu dostupne građanima po privlačnim kamatnim stopama i rokovima. Na Banjalučkoj berzi kažu da su trenutno kamatne stope na obveznice i trezorske zapise od 4-6 odsto i da se može očekivati da će se u tom rasponu kretati i kamate koje budu ponuđene za narodne obveznice, piše BHRT.
"Ideja je da obveznice budu dostupne. I danas se može ulagati u obveznice, ali nisu dostupne u svim sredinama. Ideja je da u postupcima vezanim za emisiju narodnih obveznica učestvuju i Pošte Srpske i brokerske kuće i one banke koje se dogovore sa Ministarstvom finansija. To znači da će građani moći u svojim sredinama i da kupe i da prodaju obveznice u slučaju da im je neophodno da ranije dođu do novca", ističe direktor Banjalučke berze Milan Božić.
Hoće li i kakav biti odziv građana i raspoloženje za ulaganje viška sredstava u RS zavisiće od povjerenja stanovništva.
"Naši ljudi su prilično u situaciji da nemaju baš preveliko povjerenje u Vladu i u davanje novca Vladi. Biće pokušaja, jer će koncept biti da kamate na te obveznice budu 6 odsto, što je značajno više nego u finansijskom sektoru. Najvažnija stvar je da ljudi znaju čemu služe obveznice. Ako služe za krpanje budžetskih rupa, onda je to jedna situacija, a ako će to biti nešto što je projekat koji će imati finansijsku korist za građane, onda će biti malo drukčija stvar", smatra ekonomista Zoran Pavlović.
Pozitivna iskustva sa narodnim obveznicama kada je riječ o regionu bilježi Hrvatska. Više od četiri milijarde eura je skupljeno kroz trezorske zapise i obveznice, a učestvovalo je oko 40.000 građana. S druge strane, pokušaji u Srbiji 2017. godine kada je upisana samo četvrtina od ukupno emitovanih 80 miliona eura pokazuju rizike i izazove ovih poteza.
"Mi smo uništili to poverenje jer nema vladavine prava, nema ničega. Eto Hrvatska, s obzirom da je u Evropskoj uniji, pa narod zna da neće biti dopušteno da se upropasti takva jedna ideja... Međutim, kod nas je sasvim druga situacija. Ovdje nema pravne sigurnosti ni za koga", naglašava ekonomistkinja Svjetlana Cenić.
Na Banjalučkoj berzi mišljenja su da će narodne obveznice biti zanimljive za građane, ali i za privredne subjekte koji imaju višak obrtnih sredstava. Neće biti ograničenja u broju kupljenih obveznica, kao ni u uslovima koji moraju biti ispunjeni za kupovinu.