Kreditni rejting jedne države zavisi od toga kako zadužuje, s ciljem finansiranja javnih troškova ili otplate dospjelog starog duga. Iako je javna percepcija da su siromašne države zaduženije od bogatih, istina je kompliciranija.
ADVERTISEMENT
Osim same visine javnog duga, u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na BDP, važni su i pokazatelji poput troškova otplate kamata na dug, odnosa javnog duga i državnih prihoda, omjer deficita i suficita budžeta itd.
U suštini, osim same visine duga, važna je i sposobnost država da vraćaju taj dug. Bogatije države sa stabilnim ekonomijama i poreznim prihodima mogu se više zaduživati od siromašnih, jer lakše mogu vraćati svoj dug.
Zato bogate zemlje imaju bolju ocjenu kreditnog rejtinga, unatoč činjenici da su i apsolutno i relativno više zadužene. Kreditne agencije procjenjuju da je puno manja vjerovatnoća da će prestati plaćati dug i daju im veći kreditni rejting.
Adria regija je dobar primjer. Slovenija, koja je u apsolutnom i relativnom iznosu najzaduženija među državama regije, ima najbolju ocjenu kreditnog rejtinga. Kreditna agencija S&P joj je dodijelila ocjenu AA-, jednu od najboljih mogućih.
Hrvatska ima također relativno visok kreditni rejting, A-. S udjelom javnog duga u BDP-u od 59,64 posto, zaduženija je od Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, a od njih ima daleko veći kreditni rejting. Doduše, tako visok položaj Hrvatske novijeg je datuma.
U septembru je kreditna agencija S&P podigla kreditni rejting Hrvatske na nivo A-, s pozitivnim izgledima. To je najbolja pozicija u historiji za Hrvatsku i odlična vijest s obzirom na to da je provela gotovo cijelo desetljeće s lošim kreditnim rejtinzima.
Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija još su uvijek u niskom rangu, tj. agencije za ocjenu kreditnog rejtinga smatraju da postoji vjerovatnoća da se te zemlje nađu u situaciji da ne mogu plaćati svoje dugove. Kreditni rejtinzi AAA, AA, A i BBB, u koje spadaju Slovenija i Hrvatska, još se nazivaju "investicijskim ocjenama", a BB, B i niže, gdje spadaju Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija, "špekulativnim ocjenama".
BB i B ocjene kreditnog rejtinga ne znače da je država u opasnosti od bankrota, za to se koriste ocjene CCC, CC i C, ali se njima sugerira da u slučaju velikih svjetskih ili domaćih ekonomskih poremećaja plaćanje duga tih država može postati otežano.
Sve agencije za ocjenu kreditnog rizika država imaju sličnu klasifikaciju i rijetko se događa da jedna država ima različit rang ocjene kreditnog rejtinga u tri glavne kreditne agencije, S&P, Moody`s i Fitch.
Na primjeru modela koji koristi S&P, postoji deset kategorija i tri skupine kategorija. Najveća ocjena kreditnog rejtinga neke države je AAA, i procjenjuje se da je sposobnost tih država da plaćaju svoj dug iznimno velika. Tu ocjenu imaju države poput Njemačke, Norveške, Švedske, Švicarske, Singapura itd.
Više pročitajte na ovom linku.