ADVERTISEMENT

Nacionalne obveznice nisu ništa novo, ovaj način ulaganja postoji u više zemalja svijeta, uključujući i zemlje našeg regiona. Kupovinom obveznica građanima se omogućava da ostvare veći prinos u odnosu na štednju u banci, kažu ekonomisti i dodaju da je u ovom procesu bitna transparentnost.

Ministarka finansija RS Zora Vidović nedavno je najavila da će građani moći kupovati obveznice koje će biti emitovane po dosta većoj kamati nego što banke nude na oročenu štednju. Cilj svega, je kako kaže, da novac stanovnika ostane u RS.

“Građani RS imaju štednju u bankama 4,5 milijardi KM. Od tih depozita, milijarda je iznesena vani. Plan je da u proljeće idemo sa narodnim obveznicama zato što ne želimo da sredstva građana budu iznesena vani. Drugo, kamata koju ćemo mi dati za ta sredstva daleko je veća nego ono što ljudi imaju u bankama i želimo da ta sredstva ostavimo u RS. Biće vrlo jednostavan proces, bez velike papirologije, te obveznice će moći da kupi ko god hoće”, rekla je Vidovićeva za televiziju K3.

Stručnjaci kažu da će ova inicijativa imati pozitivne efekte na stanovništvo, a ukoliko emisija bude po povoljnim kamatnim stopama, interesovanje bi moglo biti značajno.

“Obveznice nose kamatu i u zavisnosti od roka dospijeća, te kamate se mogu isplaćivati godišnje, polugodišnje. Ideja je da kamate budu zanimljivije, da stanovništvo može naći još jednu opciju za štednju. Ideja je da kamata bude oko pet odsto, ali o tome još ništa nije odlučeno”, izjavio je za Euronews BiH Milan Božić, direktor Banjalučke berze.

Emisija obveznica će se vršiti direktno putem poštanskih šaltera, brokerskih kuća, a moguće i preko određenih banaka.

“Pogodnosti predstavljaju i mehanizmi likvidnosti u smislu da se obveznica može prije vremena prodati a da se zarži dio kamate. Obveznice jesu atraktivan instrument, u Hrvatskoj je u posljednje dvije godine na taj način prikupljeno više od 4 milijarde evra, što kroz obveznice, što kroz trezorske zapise”, kazao je Božić.

Ekonomista Miloš Grujić slaže se u ocjenama da će građani od kupovina obveznica imati koristi. Osim toga, dodaje, izdavanje obveznica može ojačati vezu između RS i građana, koji bi tako mogli da učestvuju u finansiranju javnih projekata. Kada se govori o njihovoj cijeni, Grujić kaže da ona zavisi od kamatnih stopa na tržištu, vremena do dospijeća emitovanih dužničkih finansijskih instrumenata i tržišnih uslova.

“Nužno je napomenuti da cijena svih obveznica može rasti ili opadati, zavisno od promjena u ekonomiji. To znači da, ukoliko građani odluče da prodaju obveznice prije dospijeća, vrijednost tih obveznica može biti viša ili niža od nominalne cijene. Pretpostavljam da emisija narodnih obveznica neće biti na neki dugi rok, očekujem da rok dospijeća bude između dvije i tri godine”, istakao je Grujić za Euronews BiH.

Osim prinosa, koji će prema procjenama biti između 4 i 6 odsto, obveznice su često manje rizične od investicija u akcije ili nekretnine. Građani mogu biti sigurni jer je povrat novca, zajedno sa kamatom, zagarantovan, istakao je Grujić.

Kritičari, sa druge strane, navode da je ovo samo način da Vlada RS “krpi rupe u budžetu”. Grujić kaže da je uobičajeno da se novac prikupljen na ovaj način kratkoročno koristi za saniranje budžetskog deficita.

“Novac prikupljen od narodnih obveznica može se koristiti za finansiranje različitih javnih projekata, infrastrukture, zdravstva, obrazovanja ili drugih potreba koje su prioriteti za razvoj i postojanje RS. Da bi se jačalo povjerenje u sistem, važno je transparentno obavijestiti građane kako će se njihova ulaganja koristiti”, istakao je Grujić.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže za Euronews BiH da se kupovinom obveznica stvara jedna finansijska alternativa za “običnog” građanina, ali i da se na taj način štiti štednja građana od uticaja inflacije.

“Išlo se na najjednostavniji način plasiranja sredstava u obveznice, čini mi se da smo spustili cijenu na 100 KM, da se omogući likvidnost tih obveznica na način da neka od institucija bude market mejker, to jeste, da građani u svakom trenutku, ako im treba novac, mogu prodati te obveznice po unaprijed definisanoj cijeni”, istakao je Đogo.

Bitno je i podizanje finansijske pismenosti građana, koji, prema riječima Đoga, nikada u potpunosti nisu prihvatili tržište kapitala. Dodaje da ovo jeste jedan od načina da se Vlada zaduži, ali to je nešto što funkcioniše u mnogim drugim zemljama. Hoće li to neko zloupotrijebiti, u ovom trenutku se ne može znati.

“Svakako da bi finansijski sistem bio razvijeniji sa nacionalnim obveznicama nego bez njih. To proširuje krug investicionih alternativa za građane, čime se na neki način pravi pritisak na banke da povećaju kamatnu stopu na depozite”, istakao je Đogo.

Faktori rizika

U teoriji, državne obveznice često se smatraju „risk-free“, odnosno, bezrizičnim jer su vezane za državni dug, navodi Grujić. U praksi, države i entiteti imaju mnogo manju vjerovatnoću da bankrotiraju u poređenju sa preduzećima jer mogu lakše da generišu prihode. U slučaju da emitent dođe u situaciju finansijske krize, investitori mogu izgubiti dio ulaganja ili čak cijelo ulaganje. Ipak, vjerovatnoća za ovakav scenario je zanemariva.

“Realniji scenario, čak i kod država koje su manje sklone bankrotu je promjena kamatnih stopa. Kada kamatne stope rastu, cijene postojećih obveznica opadaju. To znači da, ako odlučite prodati bilo koje obveznice prije nego što dođe vrijeme dospijeća, možete ostvariti gubitak ako ih prodate po većem prinosu, odnosno po nižoj cijeni od kupovne. Još realnije, ako inflacija raste brže od kamatne stope koju obveznice nude, stvarna vrijednost vaših prinosa može biti negativna, što znači da vaša kupovna moć opada”, pojašnjava Grujić.