Žubor vode i tragovi prošlosti koji sežu gotovo dvije hiljade godina unazad. Ostaci rimskih termi u Laktašima podsjećaju da su blagodeti termomineralne vode na ovom području iskusile brojne generacije.
ADVERTISEMENT
Priča ide do praistorije kada su se ljudi znali okupljati na njenim izvorima.
"Dokaz tome je i ovaj arheološki lokalitet gdje se mi nalazimo. To su rimske terme, odnosno, ostaci temelja rimskog javnog kupatila koje datira iz perioda od prvog do četvrtog vijeka. Na osnovu arheoloških nalaza, koji su pronađeni, kao što su novčići, ulomci grnčarije i stakla, i specijalni sistem zagrijavanja vode, došlo se do zaključka da su ove rimske terme korištene kako od strane vojske, tako i od stanovništva. Ovo je dokaz da njegovanje duha i tijela u Laktašima ima veoma dugu tradiciju”, kaže Dragana Skenderija, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Laktaši
Ostaci ovog arheološkog lokaliteta otkriveni su sasvim slučajno - prije 25 godina. Vlasnici privatne parcele namjeravali su da tu sagrade kuću, ali prilikom iskopavanja, naišli su na ostatke rimskog kupatila, koji su danas javno dostupni brojnim posjetiocima.
Kroz vijekove, vremena i uslovi života su se mijenjali, ipak kvalitet laktaške vode je ostao isti. Bogata mineralima, liječila je stanovništvo ovog kraja, kao i putnike namjernike. Moderna eksploatacija i razvoj banjskog turizma krenuo je prije stotinu godina.
Banja u Laktašima sagrađena je iznad najvećeg i najznačajnijeg izvora, poznatijeg kao biserni izvor. Dobra za kupanje, ali i za piće.
O čudotvornoj vodi ovog kraja i jednoj od najljekovitijih banja u Evropi ispredaju se mnoge priče. U narodu se kaže da ova voda ne da ostariti ni mušku, ni žensku. Najzanimljivja legenda je svakako ona o djevojci i banji.
“Nekad je živjela jako ljepa i mlada djevojka koja je naglo počela da gubi vid i neko joj je savjetovao da se umiva sa izvora banjskom vodom tri puta dnevno. Legenda kaže od Đurđeva dana, odnosno 6. maja po pravoslavnom kalendaru, do Ilindana, to je 2. avgust, ona je to radila i vid joj se u potpunosti vratio.
U dubokoj starosti mogla je bez problema da udije konac u iglu, bez naočala, bez ikakvih pomagala", priča nam Skenderija.
A samo 12 kilometara dalje, u Slatini, još jedan izvor, temperature čak 42 stepena. Redovna istraživanja pokazuju da se sastav i kvalitet ove vode ne mijenja.
Banja Slatina svojom termalnom vodom pomaže kod bolesti kostiju, stanja poslije povreda i trauma, te reumatskih tegoba.
Ova dobro mineralizovana voda se koristi bukvalno kao doza, ljudi u bazenima borave od 20 do 30 minuta.
Posljednjih dvadeset godina u banji se primjenju i moderne tehnike liječenja ljekovitim blatom.
“Mi u Slatini imamo još posebno jedno prirodno blago, to je ljekovito blato peloid. Razlika je i prednost u odnosu na tabletu. Tableta dijeluje na jedan sistem u tijelu, a voda, peloid, djeluju na cijelo tijelo i imaju polifiziološko dejstvo. Znači, na sve sisteme u tijelu”, pojašnjava Dragana Janković, subspecijalista balneoklimatologije u banji Slatina.
Još jedna znamenitost ovog kraja krije se nešto dalje, u slatinskoj šumi. Riječ je o kamenim kuglama.
Naučnici kažu da je riječ o magmatskoj stijeni, drugi pak da je kameni masiv meteorit. Čuju se govorkanja i da je kugla zaostavština drevnih civilizacija.
Međutim, dio ljudi vjeruje u onu teoriju o njenoj iscjeljiteljskoj moći, i to kroz bioenergiju i rast imuniteta. Upravo je to jedan od razloga zašto sve više znatiželjnika dolazi da vidi i dodirne ovu kamenu gormadu.