Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku, gdje je govorio o političkoj situaciji u BiH, potezima rukovodstva Republike Srpske, državnoj imovini i ulozi međunarodne zajednice. Upozorio je na, kako je naveo, pokušaje urušavanja ustavnog poretka i stvaranja uslova za secesiju, te pozvao na ponovno aktiviranje ciljanih sankcija.
ADVERTISEMENT
Zahvalio Italiji za doprinos misiji EUFOR
Bećirović je na početku obraćanja izrazio saučešće porodicama četvorice italijanskih vojnika stradalih u helikopterskoj nesreći u BiH, zahvalivši im za službu i doprinos misiji EUFOR Althea.
Osvrćući se na Opšte izbore održane prije 26 dana, istakao je da su prvi put uspješno korištene nove tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića. Prema njegovim riječima, time je BiH potvrdila političku zrelost i sposobnost organizovanja fer i demokratskih izbora.
Bećirović upozorio na pokušaje secesije
Dejtonski mirovni sporazum opisao je kao jedan od najuspješnijih mirovnih sporazuma nakon Drugog svjetskog rata i simbol američkog liderstva i spoljne politike. Iako je BiH od 1995. godine ostvarila značajan napredak kroz ujedinjenje odbrambenog, pravosudnog i poreskog sistema, upozorio je da su ti rezultati danas ozbiljno ugroženi.
Bećirović je optužio rukovodstvo Republike Srpske za pokušaje destrukcije Dejtonskog sporazuma i potkopavanja mira, navodeći slabljenje mandata visokog predstavnika, napade na Ustavni sud BiH i pokušaje oduzimanja državne imovine.
„Krajnji cilj ovih aktivnosti je stvaranje pretpostavki za secesiju. Bilo kakav pokušaj secesije značio bi rušenje mira i to se mora zajednički i na vrijeme zaustaviti“, poručio je Bećirović.
Govoreći o lobiranju Republike Srpske u SAD-u, ocijenio je da je njegov cilj promjena američke spoljne politike i dobijanje podrške za secesiju.
„Lobističke aktivnosti usmjerene su na promjenu američke spoljne politike i osiguravanje podrške za secesiju“, rekao je Bećirović, podsjetivši i na odluku Ustavnog suda BiH od 25. septembra 2026. godine, kojom je zabranjeno finansiranje lobističkih aktivnosti ovog entiteta koje podrivaju ustavni poredak države.
Kao tri ključna preduslova za dugoročan mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu naveo je odgovornost onih koji generišu krize, stvaranje uslova za investicije i izgradnju nezavisnih pravosudnih institucija bez političkog uticaja.
O državnoj imovini i budućnosti OHR-a
Bećirović je upozorio da bi slabljenje institucija zaduženih za zaštitu mira moglo imati ozbiljne posljedice. Poručio je da se o zatvaranju OHR-a može govoriti tek nakon ispunjenja programa 5+2, dok imenovanje novog visokog predstavnika treba provesti kroz Savjet za implementaciju mira, bez ugrožavanja njegovog mandata.
Govoreći o državnoj imovini, iznio je stav da isključiva nadležnost za nju pripada državi BiH, kao nasljednici Republike BiH. Pozvao se na međunarodno pravo, Sporazum o pitanjima sukcesije iz 2001. godine i konačne odluke Ustavnog suda BiH.
„Državna imovina pripada Bosni i Hercegovini, a niži nivoi vlasti mogu je koristiti samo uz odobrenje Parlamentarne skupštine BiH“, poručio je Bećirović.
Takođe je istakao obavezu BiH da provođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava ukloni sistemsku diskriminaciju iz Ustava.
Osudio veličanje osuđenih ratnih zločinaca
Bećirović je osudio ono što je opisao kao nedavne sahrane Ratka Mladića u Srbiji i Biljane Plavšić u Republici Srpskoj, uz najviše vojne i državne počasti.
„Glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca šalje opasnu poruku i pokazuje da nije odbačena ideologija koja je dovela do agresije i genocida“, poručio je Bećirović.
Osudio je, kako je rekao, „pritiske i zastrašivanje zaposlenih u Memorijalnom centru Srebrenica, kao i porodica žrtava genocida".
Pozvao na ponovno aktiviranje sankcija
Na kraju obraćanja pozdravio je odluku Savjeta bezbjednosti UN-a o produženju mandata misije EUFOR Althea.
Pozvao je države svjedoke Dejtonskog sporazuma da pruže snažniju podršku BiH, upute jasne poruke protiv destabilizacije, ponovo aktiviraju ciljane sankcije, pruže punu podršku visokom predstavniku i ubrzaju put BiH ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji.
Zaključio je porukom da „nezavisna, suverena i jedinstvena Bosna i Hercegovina nema alternativu“ te da će većina građana braniti svoju državu svim raspoloživim sredstvima, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom.