Bosna i Hercegovina i više od tri decenije nakon završetka rata ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, dok se broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje gotovo prepolovio u odnosu na period prije pandemije koronavirusa.
ADVERTISEMENT
Novi zakon o protuminskom djelovanju, koji je još u proceduri usaglašavanja, trebao bi prvi put sistemski povezati stabilno domaće finansiranje razminiranja s uređenjem radnog, socijalnog i penzionog statusa ljudi koji obavljaju jedan od najrizičnijih poslova u zemlji.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 kvadratna kilometra. Do sada je očišćeno oko 18 kvadratnih kilometara, pa je trenutna procjena oko 756 kvadratnih kilometara, uz napomenu da se taj podatak svakodnevno mijenja.
Novi plan za period 2027-2032. predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu. Međutim, BHMAC procjenjuje da bi, uz stabilno finansiranje koje bi omogućio novi zakon, godišnji kapacitet mogao porasti na 75 do 80 kvadratnih kilometara.
Sadašnje deminerske organizacije mogu realizirati oko 50 do 55 kvadratnih kilometara godišnje, a za značajnije povećanje kapaciteta trebalo bi najmanje godinu do dvije, kako bi se angažirali dodatni demineri i nabavila potrebna oprema.
U najpovoljnijem scenariju, uz usvajanje novog zakona, BHMAC procjenjuje da bi BiH mogla završiti proces do kraja 2036. godine. Ako zakon ne bude donesen, a donatorska sredstva nastave nestajati, završetak procesa mogao bi se pomjeriti približno do 2045. godine.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH upozoravaju, međutim, da se novi rokovi ne mogu postavljati bez realne računice.
"Iza procjene moraju stajati realni finansijski, ljudski i operativni kapaciteti. Upravo je to jedan od problema koji smo imali prethodnih godina", naveli su iz Ministarstva za Fenu, podsjećajući da su godišnji planovi razminiranja ranije uglavnom ostvarivani u rasponu od svega 20 do 30 posto.
Jedna od ključnih promjena predviđenih zakonskim nacrtom jeste obaveza da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih budžetskih sredstava za protuminsko djelovanje.
Iz Ministarstva civilnih poslova naglašavaju da važnost te odredbe nije samo u samom iznosu.
- Suština predložene izmjene nije samo u iznosu koji bi se izdvajao, nego u uspostavljanju obaveznog i predvidivog sistema finansiranja koji bi omogućio učinkovitije planiranje i ubrzanje procesa razminiranja - navode iz Ministarstva.
Prema njihovim procjenama na osnovu budžeta za 2026. godinu, zakonski minimum od 0,2 posto osigurao bi oko 60 posto sredstava potrebnih za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara, za koji je potrebno približno 61 milion KM.
Preostali dio i dalje bi morao biti osiguran iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći.
Ministarstvo finansija i trezora BiH izračunalo da bi samo 0,2 posto budžeta institucija BiH za 2026. godinu iznosilo 3,161 milion KM. U tom ministarstvu trenutno se priprema mišljenje o Nacrtu zakona, dok bi način planiranja i raspoređivanja sredstava nakon eventualnog donošenja zakona bio preciziran podzakonskim aktima.
Državni nivo je već počeo povećavati vlastito učešće. Vijeće ministara je za period 2025-2027. godina odobrilo višegodišnji projekat sufinansiranja troškova deminiranja vrijedan dva miliona KM, po 650.000 KM u prve dvije godine i 700.000 KM u 2027.
- Naš cilj mora biti da se odnos postupno mijenja, od dominantne ovisnosti o donatorima prema održivom domaćem financiranju uz međunarodno partnerstvo - poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Veće domaće finansiranje postaje posebno važno jer se međunarodna podrška smanjuje.
Iz UNDP BiH za Fenu je potvrđeno da je posljednjih godina došlo do značajnog pada međunarodne donatorske pomoći, što potvrđuje i povlačenje organizacija koje su godinama učestvovale u protuminskim aktivnostima, uključujući Norwegian People's Aid i Mines Advisory Group.
- S obzirom na aktuelna globalna kretanja i sve veći broj kriznih područja kojima je potrebna međunarodna pomoć, pritisak na raspoloživa donatorska sredstva vjerovatno će ostati snažan. Zbog toga je sve važnije povećati domaće učešće u finansiranju procesa deminiranja i uspostaviti održivo i sistemsko rješenje - navode iz UNDP-a.
BHMAC kao jedan od razloga za pad donatorskog finansiranja navodi i rat u Ukrajini, budući da je dio međunarodnih sredstava preusmjeren tamo.
BiH trenutno koristi sredstva iz IPA III fondova i sredstva Svjetske banke za razminiranje desne obale Save, ali iz BHMAC-a upozoravaju da se po završetku tih projekata više ne očekuju direktni grantovi Evropske unije i Svjetske banke u dosadašnjem obimu.
UNDP ocjenjuje da bi zakonski minimum od 0,2 posto predstavljao značajan zaokret.
- Zakonsko utvrđivanje minimalnog izdvajanja predstavljalo bi važan korak ka većoj odgovornosti domaćih institucija za ovaj proces. Izdvajanje od 0,2 posto predstavljalo bi značajno povećanje u odnosu na trenutni nivo domaćeg finansiranja i osiguralo stabilniju osnovu za planiranje i provođenje aktivnosti deminiranja - naveli su iz UNDP-a.