Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjene zakona iz oblasti boračko-invalidske zaštite kojim je predviđeno uvođenje boračkog dodatka od 1,5 KM po mjesecu provedenom u ratu. Usvojen je i rebalans finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije, kojim se između ostalog povećaju sredstava za liječenje onokoloških pacijanata.
ADVERTISEMENT
Minimalnih 18 ili najviše 66 maraka iznosit će mjesečni borački dodatak demobilisanim borcima u FBiH. Tačnije, 1,5 marku za svaki mjesec, a najmanje jednu godinu provedenu u Armiji Republike BiH, HVO-u i MUP-u od 1992. do 1995. godine. Pravo na dodatak moći će ostvariti i članovi porodice poginulog ili umrlog borca, a primjena zakona počet će od 1. januara.
"Nije puno, ali je bolje ipak išta nego ništa. To je stav većine ovih boračkih udruženja koji su rekli: dajte da se usvoji, pa koliko-toliko. Došlo se do podatka da je to 383.494 korisnika koji bi imali pravo na taj dodatak", precizira Nedžad Lokmić, ministar za boračka pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH.
Iako je zakon dobio podršku kako vlasti tako i opozicije, kritike zastupnika čule su se iz svih redova.
"Graniči sa zdravom pameću. Ja imam od prvog do posljednjeg dana u redovima tadašnjeg MUP-a i ja ću dobiti 66 maraka sa svojim primanjima, kao što će dobiti borac koji je nezaposlen ili živi od minimalne penzije", istakao je Dragan Mioković, zastupnik Naše stranke u PD PFBiH.
"I ta marka i po po mjesecu znači nekome i tu moramo biti osjetljivi, ali isto tako sam rekao da su zastupnici Trojke u ovom sazivu sebi povećali plate za 1.000 maraka, a borcima dali 1,5 po mjesecu. Mislim da vrijeđaju dostojanstvo boraca", poručio je Mahir Mešalić, zastupnik u PD PFBiH (Df).
Na sjednici je usvojen i rebalans finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, kojim se sredstva za Zavod povećavaju za 39 miliona maraka.
"Najveći dio sredstava se odnosi na liječenje naših pacijenata oboljelih od malignih bolesti. 20 miliona za citostatike, te za ostala oboljenja, za druge zdravstvene usluge i 4 miliona za umjetnu oplodnju", rekla je Vlatka Martinović, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Iako su sve tačke dnevnog reda usvojene, brojna pitanja opozicije ostala su neodgovorena. Između ostalih, da li će Predstavnički dom u ovom sazivu održati redovnu sjednicu prije izbora, te šta će biti sa brojnim zakonima koji stoje u ladicama.
"Avgust je mjesec kolektivnih godišnjih odmora, mada nas ništa ne sprečava da imamo vanrednu ili hitnu sjednicu tokom avgusta. Septembar je izborna kampanja, ali nas isto ništa zakonski ne sprečava da imamo sjednicu i da ne bude predizbornih trzavica, da se to ne iskoristi kao pozornica za kampanju.
Mi kao većina moramo voditi računa ne da se samo desi sjednica, nego da ona bude i produktivna. Svi znamo kada je stalo, ko je otkazao dolazak i dan-danas se okolnosti u vezi s tim nisu promijenile", kaže Admir Čavalić, zastupnik u PS PFBiH (Nip).
Iz SDP-a kažu da postoje uslovljavanja za određene zakone između pojedinih stranaka unutar većine, zbog čega je posljednja redovna sjednica održana 11. marta. Ukoliko to potraje, sve su prilike da će ovaj saziv završiti mandat bez usvajanja niza ključnih zakona.