U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari održana je komemoracija, a nakon toga i ukop posmrtnih ostataka 10 identifikovanih srebreničkih žrtava, čime je okončan današnji komemorativni i vjerski program 31. godišnjice stradanja Bošnjaka iz Srebrenice.
ADVERTISEMENT
Dženazi i ukopu prisustvovale su porodice žrtava, brojni građani, domaći i međunarodni zvaničnici. Mnogi građani nisu uspjeli stići u Potočare zbog kilometarskih kolona na prilaznim putevima.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je da se na ovom mjestu ne obilježavaju samo prekinuti životi očeva, sinova i braće, već i prepoznaje hrabrost majki Srebrenice koje su izabrale put istine i pravde.
"Njihova snaga i uzoritost je lekcija cijelom svijetu kako se dostojanstveno nosi tuga i bori za istinu i pravdu. Neka nam harem boli bude opomena", poručio je Kavazović, uputivši dovu za jedinstvo, mir i pravdu, uz poruku da se Srebrenica nikada i nikome ne ponovi.
Posmrtni ostaci dvije žrtve koje će danas biti ukopane pronađeni su i ekshumirani 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani u periodu od 2001. do 2022. godine. Najmlađa žrtva imala je 20, a najstarija 56 godina.
U Memorijalnom centru ukopani su:
Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.
Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak.
Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići.
Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Glogova.
Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2008. godine na lokalitetu Most na rijeci.
Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2008. godine u Kamenici.
Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2002. godine na lokalitetu Jelovačka česma.
Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići.
Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine na lokalitetu Kamenica – Čančari.
Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Kamenica – Čančari.
U Memorijalnom centru Potočari prije toga održana je komemoracija kojoj su prisustvovale porodice žrtava, strani i domaći zvaničnici. Uslijedilo je polaganje cvijeća nakon čega će biti klanjana dženaza i obavljen ukop 10 identifikovanih žrtava.
Tokom komemoracije prisutnima su se obratili domaći i strani zvaničnici, predstavnici porodica žrtava i međunarodne zajednice, a centralni govor održao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.
Bećirović je u obraćanju poručio da je dužnost svih da čuvaju istinu o događajima iz jula 1995. godine i iskažu poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama. Kazao je da su sudovi Ujedinjenih nacija presudili da je počinjen genocid nad Bošnjacima, te da su, prema njegovim riječima, masovna ubistva bila planski organizovana.
Govoreći o odgovornosti, Bećirović je rekao da su, kako je naveo, „Vojska i policija Republike Srpske, djelujući po naređenju tadašnjeg političkog rukovodstva, počinili genocid“, dodajući i da je „Međunarodni sud pravde utvrdio da je Srbija prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije spriječila genocid“.
On je ocijenio da je Srebrenica „planetarna opomena“ i upozorio da se, kako je rekao, na mržnju, dehumanizaciju i velikodržavne projekte mora odgovoriti na vrijeme.Tvrdi da međunarodna zajednica tokom rata u Bosni i Hercegovini nije adekvatno reagovala, navodeći embargo na uvoz oružja, politiku etničkih podjela i uspostavljanje zaštićenih zona UN-a koje, prema njegovim riječima, nisu bile sigurne.
Bećirović je poručio da se prošlost ne smije potiskivati zarad budućnosti.
„Ako ne sačuvamo istinu o našoj prošlosti, nećemo imati ni sadašnjost ni budućnost“, rekao je Bećirović, citirajući i bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela koji je upozorio da popuštanje nasilnicima nosi opasnost ponavljanja zločina.
Govoreći o međunarodnim aktivnostima, Bećirović je podsjetio na usvajanje Rezolucije Generalne skupštine UN-a kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, ocijenivši da ona, zajedno sa spomenikom „Cvijet Srebrenice“ u sjedištu UN-a, doprinosi očuvanju istine, jačanju kulture sjećanja i prevenciji budućih zločina.
„Istina o Srebrenici nikada neće biti zaboravljena“, rekao je Bećirović, dodajući da će se, kako je naveo, nastaviti borba za pravdu i očuvanje sjećanja.
Bećirović na komemoraciji u Potočarima
Prije Bećirovićevog obraćanja pročitana je poruka predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je naveo da su Turska i Bosna i Hercegovina zajedno radile na usvajanju rezolucije Generalne skupštine UN-a o 11. julu, te poručio da „zločini u Gazi pokazuju da međunarodna zajednica nije naučila lekcije iz Srebrenice“.
Jedna od majki Srebrenice, Kada Hotić, u emotivnom obraćanju prisjetila se ratnih događaja iz 1992. i 1995. godine, navodeći da su stanovnici Srebrenice bili ostavljeni bez zaštite i da su ih, kako je rekla, pripadnici UN-a „izdali“ nakon što su im garantovali sigurnost.
Na komemoraciji su govorili i predstavnici Crne Gore, Italije, Albanije, Organizacionog odbora, kao i britanski novinar Tony Berkley. Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica, Hamdija Fejzić izjavio je da je „genocid bio završni čin planskog i sistemskog projekta“, dodajući da je to, kako je rekao, istina koju su utvrdili međunarodni sudovi.
Šta su poručili Čović, Plenković, Vučić, Kos..
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je da Hrvatska jasno i nedvosmisleno osuđuje ovaj stravični zločin.
„Žrtve Srebrenice ostaju trajno zapisane u našoj svijesti kao opomena, ali i kao trajni poziv da humanost, razum i poštovanje nadjačaju sve podjele“, naveo je Plenković u objavi na društvenoj mreži X.
On je dodao da je njegovanje kulture sjećanja obaveza svih društava koja žele graditi budućnost bez nasilja, uz poštovanje dostojanstva svakog čovjeka. Naglasio je da Hrvatska ostaje posvećena miru, stabilnosti i evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, zasnovanoj na dijalogu, razumijevanju i saradnji.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović takođe je uputio poruku.
„Svijet se danas prisjeća genocida u Srebrenici. Dok odajemo poštovanje nevinim žrtvama ovog stravičnog zločina, prisjećamo se i onih koji su izgubili svoje najmilije i koji su u nezamislivoj ličnoj tuzi pronašli snagu da čuvaju istinu i dostojanstvo srebreničke boli“, napisao je Čović.
Sarajevo
U Sarajevu su danas u 12 sati oglašene sirene za uzbunjivanje u znak obilježavanja 31. godišnjice stradanja Bošnjaka u Srebrenici. Na osnovu inicijative Grada Sarajeva, Kantonalna uprava civilne zaštite Sarajevo putem operativnih centara civilne zaštite na području Kantona Sarajevo emitovala je jednolični ton sirena u trajanju od 60 sekundi.
"Građani su pozvani da tokom oglašavanja sirene, ukoliko su bili u mogućnosti, zastanu i odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici. Oni koji su se zatekli u saobraćaju pozvani su da zaustave vozila i, ukoliko uslovi dozvoljavaju, izađu iz njih kao znak poštovanja", objavljeno je na stranici Grada Sarajeva.
Uz poruku je objavio fotografiju susreta s Munirom Subašić, predsjednicom Udruženja „Majke enklave Srebrenica i Žepa“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da danas treba pokazati pijetet prema bošnjačkim žrtvama u Srebrenici, naglašavajući da će to, kako je rekao, Srbi uvijek činiti.
„Danas treba da pokažemo pijetet prema bošnjačkim žrtvama u Srebrenici. Ja to činim i ovog puta. I uvijek ćemo to činiti. Mi, za razliku od drugih, pokazujemo poštovanje i uvijek se duboko naklonimo žrtvama. To je naša obaveza, jer time pokazujemo da smo ljudi“, rekao je Vučić tokom obilaska radova na modernizaciji puta u Srbiji.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da zacjeljivanje rana iz prošlosti zahtijeva hrabrost, iskren angažman i stvarnu posvećenost pomirenju.
„To znači izabrati odgovornost umjesto podjela, dijalog umjesto konfrontacije te podržati proces pronalaska i identifikacije preostalih žrtava“, navela je Kos.
Ona je istakla da je napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu najbolji način za izgradnju suverene, jedinstvene, multietničke i demokratske države, zasnovane na pluralizmu, međusobnom poštovanju i jednakim mogućnostima za sve.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet kazni doživotnog zatvora za zločine počinjene u Srebrenici, uključujući i genocid.
Među osuđenima na doživotne kazne zatvora su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.
