Oblast digitalnog identiteta u Bosni i Hercegovini suočava se s novim pravnim izazovima nakon što je Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH odlučila pravnim putem osporiti odluke državne Agencije za zaštitu ličnih podataka. Prvi čovjek IDDEEA-e Almir Badnjević jasno je stavio do znanja da poštuje zakonsku ulogu druge agencije u nadzoru obrade podataka, ali je odlučno odbacio pokušaje da se ta ovlaštenja prenesu na teren kvalifikovanih elektronskih potpisa.
ADVERTISEMENT
Prema njegovim riječima, cjelokupna problematika elektronskog potpisa u našoj zemlji već dvije decenije počiva na vrlo jasnim zakonskim temeljima. Taj akt precizno uređuje status ovjerilaca, proces identifikacije, dopuštene podatke i mehanizme kontrole.
Zakonski okviri zaštite podataka i nejasni prigovori
Postojeći zakonski akti već nude adekvatne zaštitne mehanizme, što se posebno vidi kroz član 18. Zakona o elektronskom potpisu. Tim propisom je eksplicitno definisano da se mogu upotrebljavati isključivo podaci neophodni za realizaciju same usluge, pa je kontrola s druge strane mogla ispitivati samo eventualni višak prikupljenih informacija.
"U rješenju nije navedeno koji su konkretni podaci sporni, koji su podaci prekomjerni niti na koji način je prekršen Zakon o elektronskom potpisu", istakao je Badnjević.
Direktor IDDEEA-e je pojasnio da se umjesto konkretnih detalja o zaštiti podataka pokušalo zadirati u samo pravo institucije da izdaje kvalifikovane elektronske potvrde, što zapravo predstavlja pitanje pravnog statusa ovjerioca.
Nadležnost nad radom ovjerilaca i hronologija propisa
Pravni nadzor nad radom tijela koja izdaju digitalne potvrde zakonski je lociran na potpuno drugoj adresi, unutar odgovarajućeg tijela pri Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, koje jedino posjeduje mehanizme za izricanje zabrana.
"To je zakonska činjenica, a ne pitanje tumačenja ili mišljenja", rekao je Badnjević.
On je takođe demantovao navode da se rad ove institucije temelji samo na kasnijim izmjenama propisa o ličnoj karti, podsjetivši da je Zakon o elektronskom potpisu usvojen još 2006. godine, Zakon o IDDEEA-i dvije godine nakon toga, dok su modifikacije propisa o ličnim kartama uslijedile znatno kasnije.
Kontradiktorne odluke i sudske interpretacije
U samom tekstu spornog rješenja uočene su ozbiljne logičke i pravne kontradikcije. Dokument u svom dispozitivu praktično priznaje nadležnost IDDEEA-e jer predviđa izuzetak za elektronsko potpisivanje dokumenata, dok u obrazloženju nastoji nametnuti sasvim drugačija ograničenja te iste uloge.
Slična situacija je i sa tumačenjem stavova Suda Bosne i Hercegovine. Pravosudne instance nikada nisu uslovile izdavanje kvalifikovanih potpisa isključivo posjedovanjem lične karte, nego su svojim zaključcima samo verifikovale postojanje zakonskih ovlaštenja koja IDDEEA ima u ovom procesu.
Odlučna odbrana digitalnog sistema bez štete po građane
Rukovodstvo IDDEEA-e ostaje dosljedno u namjeri da šteti prava građana i očuva stabilnost kompletnog digitalnog identiteta na nivou države, oslanjajući se isključivo na vladavinu prava.
"Pravna sigurnost građana ne može se graditi proizvoljnim širenjem nadležnosti. Ona se gradi isključivo poštivanjem zakona", naglasio je Badnjević.
Kao konačni korak u ovoj situaciji najavljena je pravna borba pred nadležnim sudskim organima, uz čvrsto obećanje javnosti da će se sve aktivnosti nastaviti bez zastoja i da niko od stanovnika Bosne i Hercegovine neće ispaštati zbog ovog spora.
"Pokrenućemo upravni spor, svoj rad nastavljamo dalje, građani neće osjetiti posljedice", poručio je Badnjević na konferenciji za medije.