Kada se predsjednik SAD Donald Trump prvi put kandidovao za funkciju, nazvao je Kinu prijetnjom po američku ekonomiju, rekavši da je uništila američke fabrike i nagrizla srednju klasu.
ADVERTISEMENT
Taj oštar razgovor je pomogao Trumpu da dođe do Bijele kuće prije jedne decenije, ali od tada sve više govori sa oduševljenjem o kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, geopolitičkom rivalu koga će Trump proslaviti u četvrtak državnom večerom.
„On je sjajan gospodin; odlično se slažemo“, rekao je Trump ovog mjeseca. „Imamo veoma dobre trgovinske odnose i, znate, oni su konkurenti i sve to, ali imamo veoma dobre odnose sa predsjednikom Xijem.“
Republikanski predsjednik je, iz pitanja u pitanje, davao Xiju propusnicu.
Trump je odbacio izvještaje da je Kina Iranu dostavila satelitske snimke, rekavši: „Mislim da se ponašao prilično dobro.“ Nakon što je 2020. godine optužio Peking da je pristupao dosijeima američkih birača, Trump je naznačio da okleva da uzvrati: „Mislim da je Kina danas možda malo drugačija nego što je bila tada.“
Trumpova velikodušnost dolazi u trenutku kada se Kina i Sjedinjene Države bore za globalno liderstvo, a neki od tradicionalnih američkih saveznika preispituju svoje strategije. Kina je proširila svoju dominaciju u proizvodnji i ušla u nove tehnologije poput vještačke inteligencije i električnih vozila koje stvaraju rizike za ekonomije SAD-a, Njemačke, Italije, Francuske, Južne Koreje i Japana, između ostalih.
Trump je pokušao da se suoči sa Kinom carinama, ali to se obilo o glavu.
Nesposoban da promijeni kinesko ponašanje, Trump je pribjegao gostoprimstvu.
Donald Trump i Xi Jinping (Izvor: AP Photo/Mark Schiefelbein)
On je otputovao u Peking u maju, a dvojica lidera bi se mogla ponovo sastati još dva puta ove godine na međunarodnim samitima. Trump je pripremio heliodrom na južnom travnjaku Bijele kuće prije Xijevog dolaska i izrazio je žaljenje što njegova balska sala neće biti spremna da ugosti kineskog lidera.
Trump je insistirao da su SAD ubjedljivo ispred Kine, ali su se njegovi napori prošle godine da se suoči sa Kinom sve većim brojem tarifa obili o glavu. Kina drži relativni monopol nad rijetkim zemljama koje se koriste u elektronici i koristila ga je kako bi pomogla u sklapanju trgovinskog primirja sa Trumpom.
„Trump je dramatično promijenio svoj pristup Kini jer je njegov početni pokušaj da koristi izuzetno visoke tarife i ograničenja izvoza bio neuspješan“, rekao je Michael Kovrig, viši savjetnik u Međunarodnoj kriznoj grupi. „Xi i Trump su se upustili u takmičenje u uticaju, a Xi je izvojevao pobjedu.“
U međuvremenu, Trump je u velikoj mjeri potkopao ekonomske i nacionalno-bezbjednosne saveze koji su ranije mogli da vrše pritisak na Kinu, rekao je Kovrig, bivši kanadski diplomata koga je Kina pritvorila tokom Trumpovog prvog mandata.
Trump je u govorima ismijavao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. On je oštro i hladno kritikovao NATO nakon što nekoliko njegovih članica nije u potpunosti podržalo njegovu odluku da započne rat sa Iranom. Trump je pokrenuo potencijalno brutalan trgovinski sukob sa Kanadom, dugogodišnjim saveznikom koga je nazvao 51. američkom državom.
„On sprovodi Xijevu taktiku klina za njega i usput pomaže Xiju da ispriča priču o Kini kao stabilnijoj i odgovornijoj sili“, rekao je Kovrig. „To je dovelo do talasa zapadnih lidera koji posjećuju Peking i žele da stabilizuju i poboljšaju svoje odnose sa Xijem kako bi se mogli više fokusirati na rješavanje problema koje im Trump stvara.“
Simbolične pobjede
Trump može da ukaže na neke simbolične pobjede koje su proizašle iz prijatnog odnosa sa Xijem.
Iako se Xi tri puta sastao na marginama međunarodnih samita sa demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, Trump je ostvario dvije reciprocne državne posjete, što je znak da se lideri dvije najveće svjetske ekonomije osjećaju prijatno da razgovaraju jedni sa drugima.
Trgovinski disbalans sa Kinom u robnoj trgovini je opao u odnosu na isti period 2025. godine, prema podacima Biroa za popis stanovništva, iako je administracija primijetila da Kina izgleda usmjerava više robe preko drugih zemalja poput Vijetnama kako bi minimizirala carine.
Trumpove kontinuirane tarife Kini nisu obuzdale njen proizvodni sektor. Kina je pronašla nova tržišta i eliminisala konkurenciju iz drugih industrijalizovanih zemalja. Kina izvozi više svoje robe u ostatak svijeta sa globalnim trgovinskim suficitom od 1,2 biliona dolara prošle godine, jer su njena jeftina električna vozila potkopala automobilske sektore u Njemačkoj, Japanu i Južnoj Koreji.
I Kina i SAD koriste svoj trgovinski sporazum da bi smanjile troškove. Kina jača svoje vojne kapacitete i kapacitete vještačke inteligencije uprkos ograničenom pristupu naprednim kompjuterskim čipovima. Trumpova administracija je težila partnerstvima za razvoj rijetkih zemnih elemenata.
Trump takođe računa na to da će Amerika u potpunosti uložiti snagu u razvoj vještačke inteligencije uprkos otporu birača prema centrima podataka i nedavnim alarmantnim bezbjednosnim upozorenjima vodećih kompanija za vještačku inteligenciju. Ove nedjelje je na društvenim mrežama rekao da svako ko usporava razvoj vještačke inteligencije pomaže Kini jer će tehnologija biti „najveći motor ekonomskog razvoja u istoriji — veći od nafte, zlata, dijamanata, pa čak i interneta“.
Ali Kina je takođe optužena da se njene kompanije za vještačku inteligenciju obučavaju po američkim modelima, što je problem za Trumpa i ekonomiju ako je vještačka inteligencija ključ globalne dominacije.
Donald Trump i Xi Jinping (Izvor: AP Photo/Mark Schiefelbein)
Ipak, državni tužilac Todd Blanche rekao je novinarima u Bijeloj kući prošle nedjelje da je „nepravedno samo etiketirati Kinu kao zemlju“ kao „lošeg aktera“ u vezi sa vještačkom inteligencijom.
Na pitanje da li će Trump pokrenuti to pitanje sa Xijem, Blanche je rekao: „Ta dva predsjednika imaju odličan odnos... Slažu se, zajedno sklapaju dogovore.“
Obično, državne posjete dolaze sa „rezultatima“ u vezi sa politikom ili trgovinom. Još nije jasno šta će donijeti posjeta u četvrtak, i moguće je da će glavni rezultat biti sami odnosi, a ne jasni i mjerljivi ciljevi, rekao je Evan Medeiros, profesor na Univerzitetu Georgetown.
To znači da se SAD možda ne pozicioniraju da se takmiče protiv Kine kako bi trebalo, rekao je Medeiros, bivši direktor Savjeta za nacionalnu bezbjednost za Kinu u Bijeloj kući u vrijeme Obame.
„Imamo ovog idiosinkratičnog predsjednika koji vjeruje u lične odnose i samo želi da se slaže sa Xi Jinpingom zbog privida da se slaže sa njim“, rekao je Medeiros. „Problem je što ovaj idiosinkratični pristup dolazi upravo u vrijeme kada zaista moramo da pojačamo sve dimenzije naše konkurencije.“