ADVERTISEMENT

Već su, kako navode, jasno ukazali da Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine ovim rješenjima ulazi u oblast koja je posebnim zakonom izričito uređena i za koju Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine jasno utvrđuje nadležnost Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine.

Naime, to nije samo pitanje formalne nadležnosti, nego je to pitanje pravne sigurnosti cijelog sistema, s obzirom da sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa nije ograničen samo na IDDEEA-u. Radi se o infrastrukturi digitalnog povjerenja na kojoj danas počivaju brojni ključni procesi na nivou Bosne i Hercegovine. Upravo na toj infrastrukturi danas počivaju brojni zakonski i operativni procesi drugih državnih institucija, uključujući i fiskalne procese od direktnog značaja za budžet Bosne i Hercegovine.

"Jedan od najvažnijih takvih procesa jeste i sistem elektronskih prijava Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kroz koji poreski obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte. Kroz taj sistem država svakog mjeseca uredno ostvaruje više od 800 miliona konvertibilnih maraka javnih prihoda, što jasno pokazuje koliko je kontinuitet tog sistema važan za finansijsku stabilnost države. To su sredstva iz kojih se finansiraju plate zaposlenih u javnom sektoru, penzioni fondovi, zdravstveni sistem, socijalna davanja i druge osnovne funkcije države.

Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa ima posljedice koje daleko prevazilaze rad jedne institucije. Takvo postupanje direktno otvara pitanje kontinuiteta fiskalnih procesa, stabilnosti javnih prihoda i pravne sigurnosti poslovanja. Posebno je važno naglasiti da se ovdje ne radi o uspostavljanju novog sistema, niti o eksperimentalnom modelu rada. Radi se o sistemu koji godinama funkcioniše, koji je prihvaćen od institucija, privrede i građana, i na kojem se zasniva značajan dio pravnog i fiskalnog prometa Bosne i Hercegovine. Upravo zato svako naknadno pravno osporavanje takvog sistema proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od običnog regulatornog postupanja", navode iz IDDEEA-e.

Dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji daje činjenica da se ovakvo postupanje dešava neposredno nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da oblast elektronske identifikacije i kvalifikovanih elektronskih certifikata pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga svaki pokušaj administrativnog ograničavanja državnih institucija u vršenju tih nadležnosti mora se posmatrati sa posebnom ozbiljnošću. Naime, kada organ koji nije nadležan po posebnom zakonu ulazi u taj prostor i donosi odluke koje direktno utiču na sisteme kroz koje država ostvaruje javne prihode, onda više ne govorimo samo o pojedinačnom upravnom pitanju. Tada govorimo o direktnom uticaju na fiskalnu stabilnost države.

"Dodatno, ovdje se otvara i ozbiljno pitanje pravne sigurnosti svih ranije izvršenih elektronskih prijava, carinskih deklaracija i drugih fiskalnih akata koji su godinama provođeni kroz isti sistem. Ako se danas osporava pravni osnov sistema, legitimno je postaviti pitanje kakve posljedice takvo tumačenje može proizvesti na sve prethodne radnje koje su na tom osnovu izvršene. Takva pravna nesigurnost ne pogađa samo institucije, nego pogađa privredu, građane i državu", još naglašavaju.

Zbog toga IDDEEA smatra svojom obavezom da na ove činjenice javno ukaže, jer pitanje zakonitosti, stabilnosti i kontinuiteta sistema kvalifikovanih elektronskih potpisa danas više nije pitanje jedne institucije. To je pitanje stabilnosti javnih prihoda, kontinuiteta izvršavanja zakonskih obaveza privrede i zaštite finansijske sigurnosti države Bosne i Hercegovine.