Sjedinjene Američke Države zvanično napuštaju višedecenijsku eru „izgradnje država“ (nation-building) na Zapadnom Balkanu, preusmjeravajući svoj fokus na čvrsta komercijalna partnerstva, energetsku nezavisnost regiona od Rusije i suzbijanje uticaja Moskve i Pekinga, kojeg oni nazivaju malignim.
Prema najnovijem izvještaju koji je podnesen Kongresu, administracija u Washingtonu poručuje da politika prema šest zemalja regiona više nije stvar „spasavanja ili rekonstrukcije“, već stabilnosti i obostrano korisne saradnje.
Dokument pod nazivom "Report to Congress on United States Policy to Promote Regional Stability and Prosperity in the Western Balkans" objavljen je u maju 2026. godine.
Izvještaj je podnesen Kongresu od strane State Departmenta (U.S. Department of State) u skladu sa zahtjevima Zakona o budžetu za nacionalnu sigurnost, State Department i srodne programe za 2026. godinu
Kako se izričito navodi u dokumentu, novi kurs američke spoljne politike stavlja do znanja da lokalni lideri moraju preuzeti odgovornost za sopstvene izazove, umjesto da se oslanjaju na vječiti međunarodni nadzor ili intervencije.
Kraj akutne krize u BiH
Održavanje stabilnosti ostaje primarni stub američke politike. U izvještaju se ističe da je odlučna američka diplomatija tokom 2025. godine uspješno okončala najtežu krizu u Bosni i Hercegovini od završetka rata 1995. godine, očuvavši pritom ustavni poredak i pravnu koheziju zemlje. Washington naglašava svoju trajnu posvećenost Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH, dok istovremeno planira intenzivne bilateralne dijaloge tokom 2026. godine sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom. Od Beograda i Prištine se i dalje traži napredak ka održivom sporazumu o normalizaciji odnosa.
Značajan iskorak napravljen je i u sektoru odbrane, gdje region polako prelazi iz statusa „potrošača“ u status „pružaoca“ bezbjednosti. Kosovo* i Albanija su, kao osnivači Odbora za mir, stali uz rame sa BiH kao doprinosioci Međunarodnim stabilizacijskim snagama za Gazu.
Energetska bitka protiv ruskog uticaja
U dokumentu se tvrdi da je energetska zavisnost od Rusije i dalje glavna strateška ranjivost regiona, zbog čega je eliminacija te zavisnosti postavljena kao jedan od ključnih prioriteta SAD-a na Balkanu. Američke kompanije planiraju agresivniji ulazak na tržište kroz ponudu tečnog prirodnog gasa (LNG), obnovljivih izvora energije, ali i napredne nuklearne tehnologije poput malih modularnih reaktora.
Kao ključni projekti na kojima će se insistirati navode se: Gasovod „Južna interkonekcija“ između Hrvatske i BiH, Gasni interkonektor između Srbije i Sjeverne Makedonije, Hidroenergetski projekti u Albaniji, BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, Modernizacija kosovskih termoelektrana i projekti gasifikacije uglja.
Takođe, posebna pažnja biće posvećena infrastrukturnim projektima kao što su Jadransko-jonski koridor i Koridor VIII (od Jadranskog do Crnog mora).
"Kineske zamke" i balkanski narko-karteli
U dijelu izvještaja koji se bavi bezbjednosnim prijetnjama, iznose se direktne i oštre ocjene na račun subverzivnog djelovanja Rusije i Kine, za koje se navodi da aktivno nastoje iskoristiti nestabilnost, korupciju i slabo upravljanje u regionu. Kako stoji u dokumentu, Moskva namjerno raspiruje etničke podjele, finansira destabilizujuće faktore i koristi energente za pritisak na političare i slabljenje povjerenja javnosti u zapadne institucije.
S druge strane, u izvještaju se izričito tvrdi da Kina agresivno širi svoju „meku moć“ kroz netransparentne državne kredite, propagandu, partnerstva s elitama, pa čak i podmićivanje. Dokument donosi i ocjenu da kineske kompanije svjesno daju niske ponude na javnim nabavkama samo da bi pobijedile na tenderima, nakon čega se suočavaju s probijanjem rokova i drastičnim skokom troškova, što u konačnici dramatično povećava stvarnu cijenu projekata.
Pored geopolitičkih suparnika, Washington u ovom dokumentu identifikuje organizovani kriminal sa Zapadnog Balkana kao direktnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti i domovini SAD-a. Tvrdi se da su se balkanske kriminalne mreže duboko povezale sa narko-kartelima u Latinskoj Americi (koji su označeni kao strane terorističke organizacije), preko kojih finansiraju šverc narkotika i olakšavaju ilegalnu imigraciju prema tlu Amerike. Kao odgovor na ovo, američke agencije su već tokom 2025. godine sankcionisale više državljana zemalja Zapadnog Balkana povezanih sa ovim kartelima.
Budžet samo za mjerljive rezultate
Promjena strategije donosi i stroža pravila za trošenje američkog novca poreskih obveznika. U dokumentu se naglašava da više neće biti finansiranja otvorenih, dugoročnih projekata usmjerenih na puku „izgradnju institucija“.
Umjesto toga, administracija jasno poručuje da se resursi preusmjeravaju isključivo na aktivnosti koje donose kratkoročne, mjerljive rezultate i direktnu korist američkim interesima - poput sklapanja poslovnih ugovora za kompanije iz SAD-a, operacija protiv pranja novca i sajber-kriminala, te programa kontrole naoružanja i deminiranja.