ADVERTISEMENT

U obrazloženju njemačke vlade, koja je podnijela prijedlog na glasanje, zanimljiva je evolucija stavova o Republici Srpskoj u proteklih nekoliko godina. Naime, s obzirom na to da se njemački mandat u EUFOR-u produžuje na godišnjem nivou, svake godine se ocjenjuje situacija u BiH. Dok se u dokumentu od prije dvije godine direktno govori o prijetnjama secesijom Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS, u prošlogodišnjem dokumentu govori se samo o napetostima.

U ovogodišnjem dokumentu, i u prošlogodišnjem, Dodik se ni ne spominje. U ta dva dokumenta se govori da RS teži autonomiji, dok se u dokumentu od 2024. govori o secesionističkoj retorici Milorada Dodika. Prošle godine, prema dokumentu Vlade Njemačke, BiH je prijetila najveća ustavna kriza u posljednjih 30 godina, dok se ove godine govori o autonomaškim tendencijama u RS, ali i, što je posebno zanimljivo, "drugim nacionalističkim akterima" koji kroz blokade prijete funkcionalnom integritetu zajedničke države, prenose Nezavisne novine.

Ako se dokument pažljivo čita, može se pretpostaviti da se ovaj dio odnosi na hrvatske političke aktere u BiH, s obzirom na to da je RS eksplicitno pomenuta u prethodnom kontekstu.

Iz ovog se može izvući zaključak da Vlada Njemačke prihvata sporazum postignut s administracijom SAD o obustavljanju aktivnosti na otcjepljenju RS, iako se to eksplicitno ne spominje, piše Neuavisne.

Imajući u vidu da njemačka diplomatija uvijek pažljivo bira riječi u zvaničnim dokumentima, čini se da se fokus kritika s Banjaluke pomjera i prema Mostaru.

Ovogodišnji dokument opisuje politički sistem BiH kao duboko podijeljen i opterećen velikim brojem mogućnosti veta na državnom i entitetskom nivou, što, kako se ističe, ozbiljno ograničava sposobnost donošenja odluka i sprovođenja reformi.

Blokade i destabilizacija

Njemačka vlada podsjeća da je Evropski savjet 21. marta 2024. odobrio otvaranje pristupnih pregovora BiH sa EU, ali navodi da su dalji reformski koraci neophodni, posebno u oblastima demokratije, vladavine prava i jačanja institucija.

Dokument upozorava da je BiH ranjiva na spoljne pokušaje destabilizacije zbog slabih institucija, etnički podijeljene političke scene i blokada u političkom sistemu. Posebno se navodi da je nakon ruskog napada na Ukrajinu povećan rizik destabilizacije BiH i da Njemačka i EU žele da jačaju otpornost zemlje na spoljne uticaje.

Njemačka ocjenjuje da EUFOR "Althea" ima važnu ulogu odvraćanja i pružanja sigurnog okruženja. Podsjeća se da je mandat misije obnovljen jednoglasno u Savjetu bezbjednosti UN 31. oktobra 2025. godine, čime se indirektno prihvata da je Moskva, neulaganjem veta na obnovu mandata EUFOR-a, indirektno dala saglasnost i na angažman njemačkih vojnika u BiH.

Vjerovatno je to razlog zašto Rusija nije eksplicitno pomenuta kao faktor izazivanja destabilizacije, iako je ta zemlja direktno prozvana za napad na Ukrajinu.

Vlada Friedricha Merza veoma je kritički raspoložena prema Rusiji i uvela je oštrije mjere prema toj zemlji u odnosu na vladu njegovog prethodnika, socijaldemokrate Olafa Scholza.

Njemačka vlada naglašava da pored vojnog angažmana ulaže i u razvojnu, ekonomsku i političku podršku BiH. Pominju se projekti u oblasti demokratije, nezavisnih medija, borbe protiv trgovine ljudima, ekonomskog razvoja, energetike i klimatskih projekata.

"BiH važan politički prioritet"

Državni ministar u Ministarstvu spoljnih poslova Florian Hahn u uvodnom obraćanju je poručio da Bosna i Hercegovina ostaje važan politički prioritet za Njemačku zbog svog geografskog položaja, evropske perspektive i mogućnosti stranog, posebno ruskog, uticaja na region Zapadnog Balkana.

Iz redova CDU/CSU-a Peter Beyer ocijenio je da EUFOR Althea predstavlja važan simbol saradnje Evropske unije i NATO-a. Istakao je da Dejtonski sporazum ima brojne nedostatke, ali da je uspio zaustaviti rat i osigurati mir, prenose Vijesti.ba.

S druge strane, AfD se usprotivio nastavku misije tvrdeći da je EUFOR Althea odavno izgubio karakter privremene sigurnosne operacije. Tobias Teich i Jörg Zelbers naveli su da međunarodno vojno prisustvo traje više od dvije decenije bez jasne strategije završetka misije.

Protiv produženja mandata bila je i stranka Die Linke. Zastupnica Gökay Akbulut ocijenila je Bosnu i Hercegovinu kao duboko disfunkcionalnu državu opterećenu etničkim podjelama i blokadama institucija.

Posebno je kritikovala ulogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, poručivši da se demokratija ne može graditi vanjskim upravljanjem. Umjesto vojnog prisustva, smatra da su BiH potrebne reforme, borba protiv korupcije, ulaganja u obrazovanje i jačanje mirovnih projekata.

Međutim, nije posebna pažnja posvećena ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg u RS ne priznaju, vjerovatno zato što je fokus dokumenta na evropski i njemački angažman u pokušaju stabilizacije prilika na zapadnom Balkanu.

Aktuelni mandat Bundeswehra u misiji EUFOR Althea traje do 30. juna 2026. godine, a Bundestag bi prije tog datuma trebao odlučiti o njegovom novom produženju.