Centralna izborna komisija BiH na današnjoj sjednici donijela je Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine.
ADVERTISEMENT
Izbori se raspisuju za: Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, za predsjednika i potpredsjednike RS i skupštine kantona u Federaciji BiH.
Izbori će biti održani u nedjelju, 4. oktobra.
Nakon sjednice medijima se obratio predsjednik CIK-a Jovan Kalaba.
"Na današnjoj sjednici donijeli smo odluku o raspisivanju izbora. Usvojena je i odluka o biračkom spisku. CIK je usvojio i uputstvo o rokovima. Svaki punoljetni državljanin BiH vađenjem lične karte biva upisan u glasački spisak.
“Od 8. do 22. maja se podnose prijave za političke subjekte i nezavisne kandidate. Prijave se podnose elektronski. Od 8. do 16. juna teče rok za prijavu za ovjeru koalicija. Podnošenje kandidatskih listi počinje 24 juna. Izborna kampanja počinje u septembru. A do tada je zabranjena preuranjena kampanja, što znači da je zabranjen svaki vid promocije kandidata. Zbor širenja dezinformacija i širenje laži CIK može novčano kazniti i stranke i pojedince“, rekao je Jovan Kalaba.
Podsjeća, ranije je odobreno 112 miliona za provođenje uvođenja novih tehnologija za potrebe izbora u BiH" rekao je Kalaba.
„Novitet će biti izgled i sadržaj glasačkog listića, i sam način glasanja, a što je prilagođeno skeniranju. Od ostalih noviteta naglašeno je uvođenje aplikacije za reviziju finansiranja političkih stranaka, aplikacija za prigovore i žalbe te aplikacija za izborne posmatrače“, rekao je Kalaba.
Naglasio je uvođenje novih aplikacija, i to aplikacija za prigovore i žalbe, aplikaciju za izborne posmatrače.
"Važnost slobodnih izbora nije i neće biti dovedena u pitanje. Nadležni su dužni osigurati provođenje izborna. apelujemo učesnike na izborima da se suzdrže govoru mržnje i iznošenju laži. CIK neće imati tolerancije. Od danas će biti aktivna posebna stranica "Opći izbori 2026." na kojoj će biti objavljene sve informacije", rekao je Kalaba.
Na sjednici su svi članovi CIK-a su glasali za raspisivanje izbora, a pojašnjeno je da bi rezultati tih izbora trebali biti poznati najkasnije do 20. novembra. Određeni su i rokovi za prijavu političkih subjekata i kandidata.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić rekla je da će na predstojećim izborima sva redovna biračka mjesta u Bosni i Hercegovini bit će opremljena biometrijskim aparatima.
"Ovi uređaji predstavljaju dodatni nivo provjere identiteta birača, koji se ranije potvrđivao isključivo ličnim dokumentom. Novi sistem podrazumijeva i autentifikaciju svakog birača putem otiska prsta, koji evidentira birački odbor. Na taj način bi trebalo biti onemogućeno glasanje u ime druge osobe, kao i zloupotrebe povezane s glasovima umrlih osoba, jer će aparat prepoznati pokušaje korištenja tuđih dokumenata ili lažnog predstavljanja, kaže Hadžiabdić.
Pored toga, biometrijski sistem će omogućiti da se tokom izbornog dana po prvi put prikupljaju detaljnije statistike, ne samo o izlaznosti birača nego i o njihovoj polnoj i starosnoj strukturi.
"Što se tiče skenera, sam način glasanja ostaje uglavnom isti. Nakon što birač dobije glasačke listiće, četiri za različite nivoe vlasti, odnosno tri u Brčko distriktu gdje nema kantonalnih skupština, glasat će iza paravana i potom listiće ubacivati u glasačku kutiju povezanu sa skenerom. Skener omogućava elektronsko brojanje glasova, a rezultati će nakon zatvaranja biračkih mjesta biti elektronski proslijeđeni Centralnoj izbornoj komisiji.
Ova promjena bi trebala značajno unaprijediti efikasnost i transparentnost procesa, jer se očekuje da javnost već nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta dobije preliminarne, nezvanične i nekompletne rezultate za sve nivoe vlasti. Ipak, zadržava se i proces ručnog brojanja glasova. Nakon elektronskog evidentiranja, birački odbori će pristupiti ručnom prebrojavanju i rezultate unositi u obrasce koji će se dalje dostavljati lokalnim, općinskim i gradskim izbornim komisijama. Ti rezultati će zatim biti uneseni u posebnu aplikaciju i dostupni na uvid posmatračima" kaže Hadžiabdić.
Potom će Centralna izborna komisija narednih dana sukcesivno objavljivati nove rezultate, zavisno od toga da li postoje razlike između elektronskog skeniranja i ručnog brojanja. Ako se rezultati podudaraju, proces će biti brzo završen. Međutim, ukoliko postoje odstupanja, izborni materijal će biti premješten u Glavni centar za brojanje pri Centralnoj izbornoj komisiji, gdje će se vršiti dodatne provjere i ponovno brojanje.
"Cilj ove nove prakse jeste vraćanje kontrole nad izbornim procesom i jačanje nadzora, posebno imajući u vidu nedostatke izborne administracije iz prethodnih godina. U slučaju razlika između elektronskog i ručnog brojanja, prvo će se provjeravati da li su nastale zbog tehničkih grešaka, poput pogrešnog prepoznavanja nevažećih listića od strane skenera. Ako razlike ostanu neobjašnjive, obavezno će se izvršiti ponovno skeniranje i ručno brojanje svih listića. Ukoliko ni tada ne dođe do usklađivanja rezultata, konačnim će se smatrati rezultat ručnog brojanja u Glavnom centru za brojanje", rekla je.
Ove promjene predstavljaju treću veliku reformu izbornog procesa u Bosni i Hercegovini.
Prva je bila prelazak na pasivnu registraciju birača, druga elektronsko dostavljanje rezultata sa nivoa općinskih komisija Centralnoj izbornoj komisiji 2010. godine, dok se ova treća reforma najdirektnije odnosi na same birače.
"Zbog toga će biti potrebno intenzivno raditi na edukaciji građana. Već je usvojen strateški dokument koji obuhvata aktivnosti informisanja i edukacije birača za period do 2028. godine. Posebna pažnja bit će posvećena načinu popunjavanja glasačkih listića. Umjesto dosadašnjeg označavanja znakom „X“, birači će morati pravilno popuniti kružić predviđen za glasanje, kako bi skener mogao bez poteškoća prepoznati glas. Tokom pilot-projekata uočeni su određeni problemi, uglavnom zbog formata listića, pa je upravo zbog toga njihov izgled dodatno prilagođen novom sistemu glasanja", zaključila je.
Suad Arnautović, član CIK-a je rekao da se za birača ništa ne mijenja.
"Birač ulazi na birački mjesto. Identifikuje se na osnovu važeće lične isprave. Nakon toga vrši se njegova autentifikacija otiskom prsta. Preuzima set glasačkih listića, odlazi u kabinu, zaokružuje, nakon toga listić ne ubacuje direktno u kutiji, nego ga prvo ubacuje u skener", rekao je Arnautović. Rekao je da ovo nije elektronsko glasanje nego digitalizacija izbornog procesa.