Loader

Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

Od Handkea i Komšića do ministrice Luhrmann: Ko je sve persona non grata, gdje i zašto?

    Panel o "trećem entitetu" u Zagrebu izazvao oštre reakcije iz BiH

    Mapa BiH sa tri entiteta (Izvor: Printscr.)
    Euronews.ba/agencije
    Objavljeno

    U Zagrebu je održan dvodnevni skup "TradFest", u organizaciji zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, bliskog Donaldu Trumpu, a na koji je izazvao snažne reakcije u Bosni i Hercegovini zbog tema koje se tiču unutrašnjeg uređenja BiH, uključujući i prijedloge njene teritorijalne reorganizacije.

    ADVERTISEMENT

    Posebnu pažnju izazvao je panel pod nazivom "BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta". i prije samog događaja o ovaj panel je izazvalo oštre kritike iz Bosne i Hercegovine. Brojni analitičari pano su ocijenili skandaloznim samom činjenicom da se u Zagrebu, glavnom gradu susjedne države raspravlja o unutrašnjem preustroju BiH.


    Jedan od govornika bio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je istakao da ne može pristati na nepravdu, ali da se mora tražiti "put mogućeg" zbog, kako je naveo, nefunkcionalnosti sistema i neravnopravnog položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda.


    Dodao je da se pitanja političkog uređenja trebaju rješavati na političkom, a ne crkvenom nivou.


    Najviše je reakcija ipak izazvala prezentacija Ivan Pepića, docenta Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, koji je predstavio kartu teritorijalne podjele BiH na tri, odnosno, četiri jedinice: Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt.


    Na karti je označena "Croat Republic", koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu i područje Mostara, uz odvojene teritorijalne cjeline u srednjoj Bosni i Posavini.


    "Ovakav model s tri federalne jedinice mogao bi osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao što je to sada slučaj Belgije", istaknuo je Pepić.


    Ovakvi prijedlozi izazvali su oštre reakcije, a zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić ocijenio je skup kao "događaj margine političkog spektra" te optužio učesnike za prenošenje političkog narativa Milorada Dodika u Hrvatsku.


    "Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija pod nazivom ‘Neuspjela Francuska i njena teritorijalna reorganizacija’. To bi bilo nezamislivo", poručio je Hodžić.


    Stigla je i reakcija iz Stranke demokratske akcije (SDA) koja najoštrije osuđuje održavanje skupa u Zagrebu.


    "Ovakve konstrukcije neodoljivo podsjećaju na karte kakve su se crtale početkom devedesetih godina, uoči agresije na Bosnu i Hercegovinu. Te karte nisu bile akademska vježba, niti bezazlena politička fantazija. One su bile uvod u politike čiji su nosioci pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu. Zbog toga svako novo crtanje etničkih granica u Bosni i Hercegovini predstavlja opasnu političku poruku, direktan udar na suverenitet i teritorijalni integritet naše države, ali i grubo vrijeđanje žrtava politika koje su pokušale realizirati takve projekte", navodi se u saopćenju SDA.


    Dodaje se da Bosna i Hercegovina nije ničiji prostor za ideološke eksperimente, geopolitičke projekcije ili komšijske fantazije o „preuređenju“.


    "Njeno unutrašnje uređenje može biti predmet razgovora isključivo u institucijama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom, zakonima i demokratskom voljom njenih građana i naroda. Republika Hrvatska, kao članica Evropske unije i NATO-a, ima posebnu odgovornost da poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne može se govoriti o prijateljskom odnosu prema Bosni i Hercegovini, evropskoj budućnosti i dobrosusjedskoj saradnji, a istovremeno biti domaćin događajima na kojima se dovodi u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine i promoviraju karte novih etničkih podjela",ističu u SDA.


    "Zabrinjava i izostanak reakcije državnih vlasti Bosne i Hercegovine. Šutnja institucija, naročito onih kojima rukovode kadrovi probosanskih stranaka, na ovakve provokacije predstavlja zabrinjavajući politički i diplomatski propust. Ta šutnja se pokušava prikriti svjesnim skretanjem pažnje javnosti na efemerne teme, dok se u susjednoj državi javno raspravlja o novim podjelama Bosne i Hercegovine. Državna vlast koja šuti dok se u susjedstvu crtaju nove karte podjela u Bosni i Hercegovini treba da ode jer nije spremna dosljedno štititi interese države", kaže se u saopćenju SDA.


    Možda će vam se svidjeti