Vlada Republike Srpske proglasila je u petak njemačku ministricu Annu Luhrmann za nepoželjnu osobu (persona non grata) i ona je napustila Banjaluku ne obavivši planirane sastanke sa političarima iz opozicionih stranaka.
ADVERTISEMENT
Iako entiteti nemaju međunarodni subjektivitet kao države, u praksi mogu da donesu političku odluku o nepoželjnosti osoba. Takva doluka nema pravnu snagu na državnom nivou, ali ima simboličnu i praktičnu težinu i signalizuje politički stav Republike Srpske.
"U slučaju Republike Srpske, koja suvereno vlada na određenoj teritoriji, pravo institucija da se neka osoba proglasi 'nepoželjnom' apsolutno je moguće i ne odstupa od primjera praksi koje su se dešavale u drugim zemljama ili dijelovima tih zemalja", kaže kaže za Euronews Lučiano Kaluža, diplomata i magistar međunarodnih odnosa.
On smatra da se Luhrmann svojim ponašanjem, činjenicom da je u BiH saopštila da Njemačka uvodi sankcije zvaničnicima RS, u najmanju ruku nije ponijela državnički.
"Njen nastup je definitivno miješanje u unutrašnje odnose BiH. Kako zvaničnici na nivou BiH nisu ukazali na njeno loše postupanje prema institucijama dijela zemlje u kojoj je u posjeti, tako je i reakcija Republike Srpske primjerena".
U diplomatskoj praksi, persona non grata označava status koji zemlja domaćin (prijema) može proglasiti za stranog diplomatu kada smatra da je njegovo ponašanje neprihvatljivo ili u suprotnosti s diplomatskim normama.
Kaluža podsjeća da prema Bečkoj konvenciji, diplomatski status i imunitet stupaju na snagu tek nakon što zemlja domaćin prihvati notifikaciju i akreditaciju diplomate
"Pošto diplomati koji nisu notifikovani nemaju formalni status prema Bečkoj konvenciji, zemlje domaćini često koriste alternativne metode (deportaciju, zabranu ulaska) umjesto klasičnog persona non grata. Međutim, postoje i primjeri gdje se ličnosti u rangu ministara, a koji su nosioci diplomatskog pasoša mogu proglasiti nepoželjnom osobom, ali ne u formalnom smislu persona non grata", kaže Kaluža i podsjeća na slučaj Kaye Betül Sayan, turske ministrice porodice, koja je pokušala da uđe u Holandiju kako bi održala politički skup za tursku dijasporu tokom kampanje za referendum u Turskoj. Ona nije imala zvaničnu diplomatsku ulogu u Holandiji, a holandska vlada ju je proglasila "nepoželjnom osobom" zabranila joj ulazak i deportovala je .
Na državnom nivou BiH, Predsjedništvo BiH ili Ministarstvo inostranih poslova teoretski imaju ovlašćenje da daju status persona non grata, ali u praksi se to rijetko ili nikad ne događa zbog složene političke strukture i podjele nadležnosti između entiteta.
Nakon što su mu prvi put uvedene sankcije američke administracije u januaru 2017. godine Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio da je tadašnja američka ambasadorka u BiH Maureen Cormack nepoželjna osoba u RS. Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak u to vrijeme nije izašao u susret Dodiku koji je zatražio da MIP BiH ambasadorku proglasi nepoželjnom u cijeloj BiH.
Dodik je početkom 2020. godine kada je bio srpski član Predsjedništva BiH uz pomoć Narodne skupštine Republike Srpske (nakon što je preglasan u Predsjedništvu) spriječio najavljenu posjetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini, de fakto ga stavljajući u poziciju nepoželjnog gosta.
Na nižem, lokalnom nivou, moglo bi se reći da je proglašavanje neke ličnosti nepoželjnom u jednom periodu postalo pravi "politički sport". Na svojoj koži ovo je posebno osjetio tadašnji i sadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Nakon što je na Opštim izborima 2018. godinе ponovo izabran na tu funkciju Komšić je proglašen za personu non grata u nizu opština i gradova u Bosni i Herceogovini u kojima živi hrvatska većina. Komšića su nepoželjnim proglasili Čapljina, Posušje, Čitluk, Livno, Neum, Grude, Široki Brijeg...Poslije su mu se pismom obratili načelnici pojedinih srednjobosanskih opština u kojem ga takođe proglašavaju nepoželjnim jer smatraju da iz mandata u mandat "uzurpira pravo Hrvatima da izaberu svog člana Predsjedništva BiH".
Prije dvije godine, saborski zastupnik u Zagrebu, Mostarac Nino Raspudić, pokrenuo je inicijativu da se Komšić "kao antihrvatski član Predsjedništva BiH" proglasi nepoželjnom osobom u Hrvatskoj, ali sve je ostalo na tome.
Skupština Kantona Sarajevo, na inicijativu Stranke demokratske akcije, proglasila je austrijskog pisca Petera Handkea za nepoželjnu osobu nakon što je on dobio Nobelovu nagradu za knjižvenost 2019. godine. Razlog su stavovi ovog pisca o ratovima u bivšoj Jugoslaviji koji se u dijelu javnosti u regionu tumače kao kontroverzni ili prosrpski. Uskoro je i Tuzlanski kanton donio istu odluku.
Još jedan pisac, ali i političar, Vuk Drašković proglašen je 2022. godine, zbog svojih izjava o ratnim zbivanjima, za personu non grata na Palama, opštini Grada Istočno Sarajevo.
Dio vijećnika u Sarajevu pokušao je da predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića proglasi nepoželjnom osobom zbog njegovih stavova o BiH, ali inicijativa nije imala podršku.