Dok se u Sudu BiH lome koplja oko zakonitosti podataka prikupljenih iz aplikacije Sky, pravna zajednica suočena je s najvećim izazovom moderne ere.
Slučaj poput predmeta "Damjanović" trasirao je put osuđujućim presudama, a primjer poput oslobađanja optužbi Gordana Gvozdena uhapšenog u jednoj od najvećih akcija, kodnog naziva "Storage", pokazuju da "digitalni trag" nije relevantan za zatvorsku kaznu.
Glavni tužilac Tužilaštva BiH, Milanko Kajganić, tokom konferencije za novinare od prije nekoliko dana, iznio je konkretne podatke koji oslikavaju obim borbe protiv organizovanog kriminala putem dešifrovanih poruka iz aplikacije Sky.
Kajganić je istakao da BiH prednjači u regionu po broju procesuirnih predmeta proizašlih iz Sky, ali i Anom aplikacija.
Do sada je, kako je naveo, podignuto 20 optužnica, dok ju ukupno optuženo 105 osoba.
"Zaključno sa martom mjesecom, u proteklih pet godina, podigli smo 20 optužnica protiv 105 optuženih lica u kojima su korišćeni ovi dokazi i ove aplikacije. Tu smo optužili i pripadnike Granične policije, SIPA-e, MUP-a RS, MUP-a KS, MUP-a HNK, bivšeg savjetnika ministra bezbjednosti i dva advokata", istakao je Kajganić, dodajući da je samo u prošloj godini podignuto 10 optužnica, protiv 37 lica u predmetima sa Sky i Anom aplikacijama.
Međutim, Kajganić je takođe naglasio da je bilo negodovanja od strane struke kada je u pitanju relevantnost dokaza iz gore navedenih aplikacija, ali da su, uprkos tome, donijeli presude.
O tome da li su kriptovane poruke krunski dokaz ili procesna zamka, za Euronews BiH je govorio poznati banjalučki advokat Marko Mikeš.
"Ja sam konkretno učestvovao u tri postupka pred Sudom Bosne i Hercegovine, u dva postupka, još uvijek nije ni potvrđena, a ni podignuta optužnica, bez obzira što je jedan od predmeta iz 2021. godine. U pitanju je akcija kodnog naziva 'Storage' koja je započeta u decembru, pomenute godine. Druga akcija je započeta u oktobru 2024. godine", počeo je razgovor Mikeš za Euronews.
Odbranio klijenta optužbi da je povezan sa Sky aplikacijom
Slučaj Gordana Gvozdena jedan je od ključnih predmeta proizašlih iz dešifrovanja aplikacija Sky ECC i Anom. On je bio dio prve velike optužnice u Bosni i Hercegovini koja se temeljila na ovim dokazima, a proces je završen prvostepenom presudom krajem 2025. godine.
Gvozden je uhapšen u Gradišci, u decembru 2021. godine u okviru velike policijske akcije "Storage 2", koja je bila nastavak akcije "Transporter". Akcija je bila usmjerena na razbijanje organizovane kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim krijumčarenjem droge i oružja, a koju je predvodio Dalibor Railić zvani Dugi.
Ključni podaci dobijeni su od međunarodnih agencija (Europol, FBI) nakon "razbijanja" šifrovane komunikacije.
U decembru 2022. godine, Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv osam osoba, među kojima je bio i Gvozden.
Prema tadašnjoj optužnici, Gvozden je bio zadužen za transport narkotika iz Crne Gore i Gradiške do Prijedora, pred kuću Dalibora Railića.
Međutim, Gvozdenov branilac, Marko Mikeš, pred Sudom je oborio dokaze iz Sky aplikacije, te je njegov klijent prvostepenom presudom od 15. decembra prošle godine, oslobođen optužbi i pušten je na slobodu, dok su Dalibor Railić i Aleksandar Miljatović osuđeni na 29, odnosno, na 34 godine godine zatvora za ubistvo načelnika kriminalističke policije Prijedor, Radenka Bašića (mart 2022. godina).
"Konkretno, u predmetu 'Dalibor Railić i ostali', koji se vodio od decembra mjeseca 2022. godine, a koji je okončan tri godine kasnije je bila podignuta optužnica i donesena je prvostepena presuda. U skladu sa stavom postupajućeg sudije, gospodina Miroslava Janjića i uvaženog sudskog vijeća, gospođe sudije Sene Uzunović i gospodina sudije Mirze Đozo, Sky aplikacija je po stavu ozakonjena. Obzirom da su određena lica osuđena samo i isključivo na osnovu dokaza pribavljenih putem navedene aplikacije, lica čija imena ne mogu da spominjem, jer nisam njihov branilac, njima nije oduzet niti kriptovani Sky telefon, niti je oduzeta bilo koja količina opojne droge. Apsolutno, nikakvi dokazi nisu postojali sem Sky aplikacije i izvještaja o identifikaciji korisnika Sky aplikacije. Konkretno u tom krivičnom postupku ja sam postupao kao izabrani branilac gospodina Gordana Gvozdena koji je čestit i pošten čovjek, porodičan, koji nije imao problema sa zakonom, te zbog toga, ja sam isticao da je njegova identifikacija o otkrivanju njega kao korisnika Sky aplikacije, protivzakonita. Isticao sam da njemu nije pronađen kriptovani Sky telefon, da na tim pribavljenim dokazima iz Sky aplikacije nema njegovog nadimka koji je stvarni, nema imena, nema prezimena, te shodno tome, čovjek je oslobođen", pojašnjava Mikeš i nastavlja:
"Jedan od osnovnih principa Krivičnog zakonodavstva prije svega zakonodavstva BiH je zakonitost dokaza. U skladu sa tim principom je procesna odredba koja propisuje da Sud ne može zasnivati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih Ustavom i međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala BiH, niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama odredaba krivičnog postupka", kaže Mikeš.
Praksa po pitanju Sky aplikacije u EU sudovima
Banjalučki advokat naglašava da zemlje EU još uvijek nemaju pravosnažnih presuda po pitanju dokaza u vezi Sky aplikacije, te da je i dalje pod znakom pitanja zakonitost istih.
"Ključno pitanje na koje nažalost za sada nema odgovora od relevantnih i nadležnih pravosudnih institucija jeste zakonitost dokaza dešifrovanjem Sky aplikacije i sadržajem ostvarenih telekomunikacija. Dakle, ne postoji nijedna pravosnažna sudska presuda za Sky aplikacije. Ono što znamo i što nije sporno jeste činjenica da nijedna zemlja Evropske unije, pa ni Francuska, iz koje je sve krenulo, nema niti jednu presudu. Namjerno bih naglasio pravosnažnu presudu bez apostrofiranja pravosnažnu, koja je zasnovana na dokazima pribavljenim putem navedene aplikacije (Sky). Takve presude, zasnovane na navedenom dokazu nisu pravosnažne presuda ni u Austriji, Njemačkoj, Italiji kao ni Španiji. Nema ni zemalja koje nisu članice Evropske unije, poput Crne Gore, a o BiH da ne govorimo. Dakle, ključno pitanje je pitanje zakonitosti dokaza u vezi sa ovom aplikacijom", smatra Mikeš.
Šta mora prethoditi da bi takvi dokazi bili prihvaćeni?
Naredba Suda je važna u ovakvom postupku.
"I da bismo došli do odgovora, bar u osnovnom obliku, treba poći od zakonskih procesnih propisa kod svake druge aplikacije, Viber, WhatsApp, Messenger itd... Odgovor je jasan, nešto mora prethoditi dešifrovanju telekomunikacijskog sadržaja kako bi bio prihvaćen kao zakonit dokaz. Znamo da bi to po domaćem krivičnom zakonodavstvu bila odgovarajuća naredba Suda koja mora biti obrazložena u smislu postojanja osnovane sumnje da individualno, određeno lice, učinilo konkretno krivično djelo i to krivično djelo podvesti pod odgovarajuću odredbu Krivičnog zakona. Mora se obrazložiti da se na drugi način nije moglo doći do tih dokaza. Dakle, za korišćenje bilo koje aplikacije kao dokaza u sudskom postupku mora postojati naredba Suda s navedenim elementima. U konkretno slučaju, u predmetu protiv 'Dalibora Railića i ostalih', nije postojala niti jedna naredba Suda, ni Tužilaštva za praćenje tih Sky aplikacija. Navodno korisnici te aplikacije su otkriveni navodnim izvještajem o otkrivanju korisnika te aplikacije koju je činio MUP RS bez odgovarajuće naredbe Suda. Ja svakako poštujem uvaženo vijeće koje sam istakao na čelu sa sudijom gospodinom Miroslavom Janjićem, iza kojih stvarno stoji besprijekorna pravosudna karijera, ali smatram da časni Sud BiH u konkretnom postupku griješi i donosi presudu koja je u cjelosti suprotna sa odredbama Ustava, međunarodnim konvencijama o zaštiti ljudskih prava i sloboda, bez obzira na činjenicu što je moj branjenik Gordan Gvozden sasvim opravdano oslobođen od optužbe", kazao je banjalučki advokat.
Šest mjeseci iza rešetaka, oduzeta imovina i ugrožena egzistencija
Mikeš je ispričao da je Gordan Gvozden bio šest mjeseci u pritvoru u akciji 'Storage' za krivično djelo za koje još uvijek nije podignuta optužnica.
"Šest mjeseci se nalazio pod mjerama zabrane napuštanja državne granice. Onda, nakon akcije, Gordan Gvozden je tri pune godine bio onemogućen da napušta BiH. U više žalbi, ja sam isticao da moj branjenik poštuje časni Sud i da će se odazivati na pozive Suda, obzirom da su ročišta po pravilu bila svakog drugog četvrtka i da moj vlastodavac ima mogućnost da zaradi novac jedino u inostranstvu, a ne u BiH. Na sve te navode, časni Sud se oglušio i po automatizmu, svaka dva mjeseca je produžavao izrečene mjere zabrane mom vlastodavcu."
Spomenuo je još jednog branjenika koji je takođe uhapšen u akciji 'Storage', a i ponovo je lišen slobode 2024. godine.
"U pitanju je lice koje je provelo punih 11 mjeseci u pritvoru, de fakto, odslužio je svoju kaznu zatvora ako bi je dobio, a ne može je dobiti jer niti je korisnik Sky aplikacije niti je počinio neko krivično djelo. Govorimo o jednom primjernom čovjeku, licu koje je osuđeno 2015. godine za nanošenje tjelesnih povreda. Tom licu, oduzet je automobil marke BMW koji je tada vrijedio oko 2000 evra, u drugoj akciji, oduzet mu je automobil koji je vrijedio 30.000 evra, u vrijeme hapšenja u akciji 'Storage', lice je bilo vlasnik dvije registrovane firme koje su glasile na njegovo ime. Moj vlastodavac je imao legalne izvore primanja. Samim tim što je stavljen u pritvor na šest mjeseci, firme su ugašene, ugašen je izvor primanja. Slijedom drugog hapšenja 2024. godine, njegovo je dijete imalo samo godinu dana, supruga nezaposlena, otac teško narušenog zdravstvenog stanja. Dakle, izdržavao je sve njih i bez obzira na sve navedeno, pet mjeseci je proveo u pritvoru. S obzirom da je krivični postupak započeo u oktobru 2024. godine moj branjenik i dalje ima izrečene mjere zabrane napuštanja državne granice. Budimo objektivni, mi živimo u jednom sistemu gdje većina mladih ljudi svoju egzistenciju obezbjeđuje radom u Evropskoj uniji, eventualno u Srbiji, s obzirom na situaciju u BiH. Samim tim, što je licu nakon pritvora određena mjera zabrane napuštanja državne granice, samim tim, lice je pritvoru. To je moj stav. Akcija 'Storage' je bila medijski ispraćena i njoj je bilo slobode lišeno više lica. Do dana današnjeg ne postoji naredba obustave istrage tih lica, a ne postoji ni optužnica. Isto što je vrijedno napomenuti, u akciji 'Storage' i akciji 'Railić i drugi' u istrazi je postupao tužilac Dubravko Čampara koji više nije na tom referatu, te je njegove predmete naslijedio uvaženi tužilac Ćazim Hasanspahić", rekao je Mikeš.
Koji je ključni argument odbrane kada pokušavaju osporiti zakonitost ovih dokaza?
Mikeš kaže da su po njegovom mišljenju i mišljenju mnogih advokata, dokazi pribavljeni putem Sky aplikacije nezakoniti.
Da li je jedan od najvećih izazova za dokazivanje da je određeni "kod" ili "nadimak" iz Sky-a, zaista neka određena osoba?
"Recimo, protiv mog branjenika nije postojalo dovoljno dokaza. U slučaju mog branjenika, njegovo ime i nadimak nisu spomenuti kroz taj razgovor. On je u cjelosti pogrešno identifikovan. To je bilo drugo lice, a na organima gonjena BiH i Tužilaštva je da otkriju ko je u pitanju. S obzirom na dosadašnju sudsku praksu nije jednostavno osloboditi ta lica. Časni Sud po postupajućem sudiji gospodinu Janjiću je pravilno cijenio da moj branjenik Gvozden uopšte nije korisnik te aplikacije", konstatuje Mikeš, te dodaje:
"Sky kao Sky, ne može biti dokaz. Jedino bi neki drugi dokazi mogli da povežu navodne korisnike Sky aplikacije sa tom pravnom aplikacijom. Dokazi pribavljeni iz Francuske su u cjelosti protivzakoniti i u suprotnosti sa odredbama o međunarodno pravnoj pomoći što sam posebno istakao u završnim riječima u predmetu 'Gordan Gvozden i ostali'. Tako sam časnom Sudu dostavio osam taksativno navedenih presuda brojnih evropskih sudova koje bi potvrdile sve moje navode, što je poštovani sudija gospodin Janjić cijenio kao osnovane. To su prakse brojnih evropskih sudova koje sam dostavio", naveo je Mikeš.
Mišljenja struke oprečna
Struka je podijeljenjog mišljenja po pitanju relevatnosti dokaza iz Sky aplikacije.
"Brojni nosioci pravosudnih funkcija, sudije, advokati i tužioci, išli su na brojne seminare u vezi zakonitosti Sky aplikacije, a gdje su mišljenja bila podijeljenja. Određeni broj nosioca pravosudnih funkcija je smatrao da budžet BiH neće biti dovoljan kako bi se isplatile štete licima koji su bili u pritvoru radi Sky aplikacije, kao ni da se nadoknade štete licima koji su oslobođeni u predmeti, dok je drugi broj sudija smatrao da je Sky zakonit dokaz. Međutim, po mom ličnom mišljenju, svi dokazi pribavljeni putem Sky aplikacije su nezakoniti. Pribavljeni su bez naredbe bilo kog suda, pribavljen su u suprotnosti sa odredbama o međunarodnoj pravnoj pomoći i ne mogu se koristiti u krivičnom postupku. Smatram da lica koja su prvostepeno osuđena, će u drugostepenom postupku biti ili oslobođena, na način da će Apelaciono vijeće Suda BiH da preinači prvostepenu presudu ili da će ukinuti prvostepenu presudu i vratiti Prvostepenom Sudu na ponovni postupak", zaključio je banjalučki advokat Marko Mikeš.
Sud BiH izrekao prvu presudu utemeljenu na dokazima iz Sky aplikacije
Slučaj Radovan Damjanović upisan je u pravnu istoriju Bosne i Hercegovine kao prvi predmet u kojem je Sud BiH donio presudu na osnovu dokaza iz Sky aplikacije nakon sprovedenog kompletnog sudskog postupka.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je u decembru prošle godine prvostepenu presudu u predmetu Radovan Damjanović.
Drugostepena presuda je otpremljena 10. decembra 2025. godine, a žalbe Tužilaštva BiH su odbijene kao neosnovane. Na taj način je potvrđena presuda Suda BiH od 10. jula 2025. godine.
Damjanović je proglašen krivim za krivično djelo "organizovani kriminal" u vezi s krivičnim djelom "neovlašteni promet opojnim drogama", zbog čega je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci.
Istovremeno, od optuženog je na osnovu zakonskih propisa oduzeta protivpravno stečena imovinska korist u iznosu 8.000 evra.
U optužnici protiv Damjanovića je bilo navedeno da je u periodu od decembra 2019. do kraja 2021. godine, postao pripadnik grupe za organizovani kriminal koja grupa se bavila međunarodnim prometom većih količina opojnih droga, djelujući na području BiH, Republike Crne Gore, Republike Srbije i zemalja EU.
Damjanović je u vremenskom periodu od 20.11.2020. do 27.11.2020. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, zajedno sa drugim njemu poznatim osobama, izvršio međunarodni, nezakonit prenos, oko 100 kg marihuane iz BiH na teritoriju Njemačke.
Dalje se navodi da u vremenskom periodu od 29.11.2020. do 12.12.2020. godine, izvršio međunarodni nezakonit prenos 109 kg marihuane iz Srbije u BiH, a potom je pokušao drogu prebaciti na teritoriju Njemačke i zemalja EU.
Odbrana je tvrdila da dokazi izuzeti putem Sky aplikacije nisu zakoniti, ali je Sud te tvrdnje odbio.
Uzimajući u obzir navedene slučajeve, može se reći da sudska praksa luta između prihvatanja digitalnog dokaza kao relevantnog. Ocjena relevantnosti Sky komunikacija vjerovatno neće doći iz nacionalnih sudnica, već kroz odluke Evropskog suda za ljudska prava. Do tada, ovi dokazi ostaju "digitalni hibrid", odnosno, previše informativni da bi bili odbačeni, a procesno previše upitni da bi bili prihvaćeni bez rezerve.