Profesor ekonomije Faruk Hadžić govorio je za Euronews BiH o rastu minimalne plate u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, isplati penzija u BiH, inflaciji, CBAN cetrifikatu, te šta nas u ekonomskom smislu očekuje u 2026. godini.
ADVERTISEMENT
Kraj 2025. godine obilježile su najave rasta minimalne plate u oba entiteta u Bosni i Hercegovini. Vlada Republike Srpske planira usklađivanje minimalnih plata prema stručnoj spremi, u rasponu od 1.000 do 1.450 KM, dok je Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije BiH predložilo metodologiju prema kojoj bi minimalna plata rasla za 2,7 odsto, u skladu s rastom cijena i bruto domaćeg proizvoda.
Ekonomista Faruk Hadžić ocijenio je za Euronews da su pritisci oko minimalne plate stalni i očekivani, ali da takve odluke nose i određene rizike.
„S jedne strane imate pritiske radnika i sindikata zbog svakodnevnog rasta cijena, a s druge strane otpor poslodavaca, jer povećanje minimalne plate znači i veće doprinose koje treba platiti državi“, rekao je Hadžić.
Dodaje da je državi povećanje minimalca u konačnici povoljno jer se širi osnovica za naplatu doprinosa, iz kojih se finansiraju penzije. Ipak, smatra da je problem način i vrijeme donošenja odluka.
„Bilo bi poželjno da se povećanje najavi ranije, kako bi se poslodavci mogli prilagoditi, a ne nekoliko dana pred novu poslovnu godinu“, istakao je.
Manje radnika, više penzionera
Govoreći o efektima dosadašnjih povećanja plata, Hadžić navodi da je primjetan blagi pad broja zaposlenih, ali da će se pravi efekti moći sagledati tek početkom 2026. godine, kada budu dostupni zvanični podaci za kraj decembra.
On podsjeća da se penzioni sistem direktno oslanja na broj zaposlenih i uplaćene doprinose, dok demografski trendovi idu u suprotnom smjeru.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, u periodu od aprila 2019. do novembra 2025. broj zaposlenih povećan je za 15.171, dok je broj penzionera u istom periodu porastao za čak 47.531. To znači da Federacija BiH danas ima oko 32.000 više penzionera nego novozaposlenih radnika.
Istovremeno, mjesečni izdaci za penzije u Federaciji BiH porasli su sa 174 miliona na 314 miliona KM, dok Republika Srpska već neko vrijeme izdvaja više od 200 miliona KM mjesečno. Ukupno, BiH za penzije izdvaja više od 500 miliona KM mjesečno.
„To je ogroman iznos koji mogu finansirati samo radnici. Ako nemate dovoljno zaposlenih, rupa se mora zatvarati ili drugim porezima ili zaduženjem“, upozorava Hadžić.
Penzije sigurne, ali uz pritiske na budžete
Iako penzioni sistemi u BiH, prema njegovim riječima, nisu dugoročno održivi u sadašnjem obliku, Hadžić naglašava da razloga za strah nema.
„Penzije nikada neće biti ugrožene. Penzioneri su u drugom isplatnom redu, odmah nakon otplate vanjskog duga. Novca za penzije će uvijek biti“, poručio je.
Međutim, dodaje da to može izazvati kašnjenja u isplatama onima koji su na kraju isplatnog reda, poput budžetskih korisnika.
Privatni sektor pod pritiskom demografije
Hadžić smatra da rast plata u privatnom sektoru nije isključivo rezultat ekonomskog rasta, već i ozbiljnih demografskih problema.
„Veliki broj građana je napustio BiH, što je dovelo do nedostatka radne snage u pojedinim sektorima. To je prirodno izazvalo snažan rast plata u privatnom sektoru“, rekao je.
Inflacija i ograničavanje marži
Inflacija u BiH nastavila je rasti tokom 2025. godine, a prema posljednjim podacima u oktobru je premašila četiri odsto. Hadžić objašnjava da BiH nije generator inflacije, jer nema monetarnu politiku kojom bi nekontrolisano štampala novac.
„Inflacija je dijelom uvezena, a dijelom je posljedica rasta minimalne plate i troškova poslovanja, koji su prebačeni na krajnje potrošače“, naveo je.
Govoreći o ograničavanju trgovačkih marži, upozorio je da takve mjere često nemaju željeni efekat.
„Ako fiksirate maržu na pet odsto, trgovac može čak i više zaraditi kada cijena proizvoda poraste. Sve zavisi od proizvoda do proizvoda“, pojasnio je.
EU porezi i izazovna 2026. godina
Poseban izazov za bh. ekonomiju, prema Hadžićevim riječima, predstavlja početak primjene CBAM mehanizma od 1. januara, kojim će EU oporezivati proizvode nastale korištenjem „prljave“ energije.
„Negativni efekti će sigurno biti. Struka godinama upozorava na ovaj problem, ali se kod nas reaguje tek kada se desi prvi incident, poput kamiona koji stane na granici zbog dodatnog poreza“, rekao je.
Hadžić smatra da će 2026. godina biti posebno izazovna i zbog velikih obaveza Republike Srpske prema londonskoj berzi, ali i zbog izborne godine, koja tradicionalno donosi povećanje socijalnih izdataka.
„Kada sve to saberemo - EU poreze, otplatu dugova i izbornu godinu - 2026. će u ekonomskom smislu biti izuzetno interesantna“, zaključio je Hadžić.