U fokusu je i dalje odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o ponavljanju izbora u Republici Srpskoj na 136 lokacija. Između ostalog, utvrđene su, kako navode, manipulacije i krivotvorenje potpisa u izvodima iz Centralnog biračkog spiska.
ADVERTISEMENT
CIK je, između ostalog, proveo postupak skeniranja zapisnika u radu biračkih odbora, pribavio kopije potpisa sa ličnih dokumentata IDDEEA-e da bi se mogli uspoređivati sa potpisima na izvodima iz Centralnog biračkog spiska.
Dijelom o izborima, najviše o radu agencije, za Euronews govorio je Almir Badnjević, direktor agencije za identifikaciju na dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
"U skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, IDDEE-a vodi registar u stvari za centralni birački spisak, što znači da svi oni MUP-ovi, nadležni MUP-ovi koji tokom godina praktično unose sve podatke o građanima Bosne i Hercegovine, unose u baze koje održava IDDEEA. I samim tim za vrijeme izbora, kad dođe vrijeme izbora, IDDEEA je dužna da sve te baze koje se održavaju, koje su praktično prethodno unesene od strane nadležnih organa, odnosno MUP-ova, dostavi u toj formi, po određenim filtrima, kako zahtjeva CIK praktično za centralni birački spisak i s tima koji dalje postupaju u skladu sa svojim pravilima centralne izborne komisije", pojašnjava Badnjević.
Dodaje da IDDEEA nije uključena u sam proces Centralne izborne komisije te da nemaju posmatrače, nemaju ljude koji praktično budu prisutni na samim izborima.
IDDEEA je radila na pilot projektu za nove tehnologije na izbornim mjestima, u izbornom procesu.
"Po svim sastancima koji su do sada održani, sve se ide u tom smjeru. Očekujem da će se stići, da će Centralna izborna komisija završiti javnu nabavku i pripremiti sve što je neophodno za nove izborne tehnologije, jer tako je definisano sada u novom Zakonu o izborima. Tako da, sa naše strane Agencija će potpuno biti spremna da pruži potpunu podršku za biometrijsku praktičnu identifikaciju, za transmisiju rezultata i sve ostalo što je u opisu i nadležnostima same ideje", rekao je Badnjević.
U Zakonu o IDDEEA-i definisano je da je Agencija nadležna za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacionih dokumenata i da je nadležna za izdavanje elektronskih certifikata i elektronskih potpisa za građane Bosne i Hercegovine.
"Postoji zakon o elektronskom potpisu BiH i da svaka javna i privatna institucija praktično može, kao ovjeritelj, u skladu sa terminima i zakonom o elektronskom potpisu, ispuniti sve uslove koji su propisani i postati ovjeritelj, odnosno institucija koja izdaje elektronski potpis. Da biste postali ovjeritelj, jedan od uslova je također da prođete međunarodnu certifikaciju. Znači, IDDEEA je, kao i Uprava za indirektno oporezivanje, kao BH Pošta i jedna privatna kompanija, prošla međunarodnu certifikaciju, ispunila sve uslove s aspekta hardvera, softvera, procesa, ljudi i ostalog, prijavila se Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, koje je, usput rečeno, jedino nadležno da tumači i govori ko ispunjava, a ko ne ispunjava uslove s aspekta zakona o elektronskom potpisu. I upisana je na listu kao takva.
Potpisi koje izdaje IDEA ne samo da su priznati u Bosni i Hercegovini nego su priznati i na području cijele Evrope. Dakle, IDEA, kao i preostala tri ovjeritelja, ima zakonsku nadležnost, ispunila je sve međunarodne uslove, evropske direktive i ostalo s aspekta svega onoga što je propisano zakonom o elektronskom potpisu, upisana je u listu ovjeritelja, a onda se nađe osoba koja je potpuno nenadležna, koja unosi nemir, neistine i praktično sprečava direktno rad državne agencije. A nije ona jedina – postoji određeni broj službenika, riječ je o par osoba pri MUP-u Republike Srpske, protiv kojih smo danas podigli krivične prijave, s obzirom na to da su također dostavljali određene dopise institucijama na području Republike Srpske gdje, osim što iznose neistine, direktno zadiru u nadležnosti i rad agencije, sprečavaju njen rad i unose nesigurnost u postupke i procese koji se tiču same agencije", kaže Badnjević.
Podcrtao je da je o elektronskom potpisu u Bosni i Hercegovini jedino je nadležno Ministarstvo komunikacija i transporta BiH. Oni upisuju tijela kao ovjeritelje na listu i oni sprovode inspekcijski nadzor. Ne može čak ni Agencija za zaštitu ličnih podataka sprovoditi inspekcijski nadzor nad imenovanjem i provođenjem aktivnosti iz aspekta elektronskog potpisa.
"Par osoba, namjerno kažem par osoba jer je riječ o vrlo specifičnoj grupi ljudi pri MUP-u Republike Srpske, ima svoje privatne interese zbog kojih rade sve ovo što rade. To je razlog zbog kojeg smo se obratili Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Dok god sam direktor IDDEEA-e, nijednoj instituciji, pogotovo nižeg nivoa vlasti, a posebno onima koje nemaju nikakvu nadležnost, nećemo dopustiti da ometaju rad agencije. Protiv svake osobe i svake institucije koja to bude činila u budućnosti poduzet ćemo sve moguće mjere", kaže Badnjević.
Direktor IDEEA-e objasnio je čemu služe elektronski identitet i elektronski potpis?
"Kada govorimo o digitalnom identitetu, govorimo o tome da građanin više ne mora fizički ići na šalter, pokazivati ličnu kartu i identifikovati se. Putem digitalnog identiteta možete se prijaviti na web-stranicu koristeći pristupne podatke koje ste dobili i, kada koristite neku elektronsku uslugu općine ili druge institucije, sto posto je sigurno da ste to vi.
Elektronski potpis funkcioniše slično. Ranije ste obrazac popunjavali fizički i ručno potpisivali. Sada obrazac preuzimate s web-stranice nakon digitalne identifikacije, popunjavate ga elektronski i potpisujete elektronskim potpisom. Nema štampanja, ručnog potpisivanja ni fizičkog dostavljanja dokumenata.
Digitalna identifikacija omogućava da se sve završi elektronski, a elektronski potpis služi za potpisivanje elektronskog dokumenta koji vam nudi druga strana.
Najbolji primjer je elektronski CIPS, koji je prije desetak dana MUP Kantona Sarajevo implementirao zajedno s nama. Građanin Bosne i Hercegovine koji ima aktiviran kvalifikovani elektronski potpis kod IDEE ulazi na web-stranicu MUP-a Kantona Sarajevo, digitalno se identifikuje, preuzme obrazac za izdavanje CIPS-a, elektronski ga popuni i potpiše. Cijeli postupak se obavlja od kuće, elektronski, uz potpunu sigurnost identiteta. Zahtjev zatim dolazi službenicima MUP-a Kantona Sarajevo, koji ga obrade i vraćaju elektronski CIPS putem e-maila, potpisan elektronskim potpisom službenika. To su ključni benefiti digitalnih usluga", rekao je Badnjević.