Od 1. februara računi za struju u Republici Srpskoj rastu. Domaćinstva će plaćati oko 10% više, a privreda 6%.
Time je usvojen zahtjev distributivnih preduzeća koja su zbog rasta mrežarine tražila povećanje cijene kilovata. Rast cijena električne energije u RS, time nije konačan.
Rast mrežarine čak 46% bio je zahtjev preduzeća unutar Elektroprivrede RS. Regulatorna komisija djelimično je usvojila njihov zahtjev.
„Što će u konačnici rezultirati sa povećanjem ukupnih računa za utrošenu električnu energiju za krajnje kupce i to povećanje će za kategoriju domaćinstava iznositi 10 procenata dok će za privredu ono iznositi 6 procenata“, rekao je sekretar RERS-a Aleksandar Jegdić
Četiri od pet distributivnih preduzeća koja su tražila poskupljenje ostvarila su dobit u prvoj polovini godine, pokazuju finansijski izvještaji. Ipak, objašnjavaju da su imali rast troškova, da im je cilj finansijska stabilnost i ulaganje u mrežu.
„Ne samo za ulaganje u mrežu, već i za troškove rada, troškove repromaterijala, opreme koje mi nabavljamo za ulaganje u mrežu, ali naravno jedan dio sredstava će biti izdvojen za ulaganje u mrežu“, kaže Predarg Klincov, portparol Elektrokrajine.
No, problem nisu samo ulaganja. Dodatni teret su gubici struje u njenom putovanju od proizvođača do korisnika. Dobrim dijelom je to zbog zastarjele mreže, zbog čega je primarno ulaganje u istu, stava je stručnjak za energetiku Aleksandar Šukalo. Upozorava i na veći broj zaposlenih u pojedinim preduzećima nego što je predviđeno sistematizacijom. Zbog svega cijenu plaćaju građani.
„To je primarno u šta treba ulagati, u ljude, treba dobro analizirati koje su potrebe distributivnih preduzeća u tom smislu i treba im pružiti dobre uslove za rad pa i dobra primanja, ali treba ulagati i u mrežu. Mislim da potreba za tim postoji, neki su koraci činjeni, ali izgleda da je to ipak nedovoljno. Treba poduzeti mjere da se gubici u prenosnoj mreži smanje, time će se smanjiti i ti troškovi energije za balansiranje gubitaka“, kaže Aleksandar Šukalo, stručnjak za energetiku.
Nedovoljna briga za postojeće sisteme i manjak investicija, ključni su problemi elektroenergetskog sektora, slažu se i u Federaciji.
„Glavni problem elektroenergetskih sistema u BiH je prvo nedostatak uglja, donekle i pogonske spremnosti, ali i loše hidrologije, a negdje i nekog kontinuiranog nedostatka organizacije u pogledu izgradnje novih objekata“, poručuje Zijad Bajrmanović.
Elektroprivreda Republike Srpske već je pokušala krajem novembra povećati i cijene struje za 20 odsto. Nakon protivljenja premijera RS zahtjevu, isti je povučen. No, i dalje je živ i čeka paraf Luke Petrovića.
„Da li je stizao zahtjev za povećanje električne energije? Ne“, tvrdi Aleksandar Jegdić iz RERS-a.
Privrednici upozoravaju duži vremenski period na negativne ekonomske posljedice poskupljenja struje. S njima se teško suočavaju i građani, koji kažu da samo za režije treba da izdvoje oko 300 KM.