Djeca mlađa od 16 godina širom Australije ostala su bez pristupa svojim nalozima na društvenim mrežama. Država je uvela prvu sveobuhvatnu zabranu te vrste u svijetu, s ciljem da zaštiti maloljetnike od digitalnog nasilja.
ADVERTISEMENT
Nijedna druga zemlja nije povukla takav potez, iako je Evropa prva dala prijedlog da se ograniči pristup mladima. A ovim je i pitanje otvoreno i u BiH. Koliko smo i da li spremni na ovakvu odluku?
Novi zakon u Australiji zabranjuje korištenje Instagrama, Facebooka, TikToka, YouTuba, Snapchata i mreže X mlađima od 16 godina. Zapriječene su i kazne od nekoliko desetina hiljada eura.
"Ogromne su kazne, ne za ljude koji koriste već za tehnološke kompanije koje ne urade sve što je u njihovoj moći da bi osigurale da su djeca ispod 16 godina u ovim mrežama. Tako da neke kompanije povezuju djecu i sa koristenim bankovnim računima", rekla je Nina Marković-Kazhe, politolog.
O sličnom sistemu razmišljaju i u BiH, najdalje su otišli u RS. Pa se tako lider SNSD-a Milorad Dodik, oglasio na društvenim mrežama, pozdravljajući ovakvu Odluku. Draško Stanivuković najavljuje i zakon koji će uputiti u Narodnu skupštinu Republike Srpske, kako bi se mlađima od 16 godina zabranilo korištenje društvenih mreža.
"Zato smo priprmili i ovu Rezoluciju i set zakona koji treba to da uradi. Ovdje nije pitanje da li su društvene mreže dobre ili ne, nego da li je svijest naših mladih ljudi i djece do 15 godina spremna da sav onaj sadržaj koji se nudi na društvenim mrežama od nasilja, lažnih života, idola do izazova opasnih po život", kaže Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.
Anketirani građani imaju podijeljena mišljenja.
"To je obaveza društva i društvo bi se bolje snalazilo. Djeca bi bolje učila pogotovo mobitele da u školu ne nose do 15-16 godine".
"To treba zabraniti starim a ne mladim"
"Teško pitanje, teško je zabraniti a teško i odobravati. Djeca su danas snalažljiva i teško je prikriti koliko god da roditelji paze".
Ovakav potez nije samo izazov za roditelje i djecu, već i za psihologe. Stoga bi ukidanje društvenih platformi moglo dovesti do potpunih izolacija, pa i mogućih anksioznih napada, zaključuje psiholog Alma Mahmutović Katica.
"Smatram da kao društvo ne bi znali odgovoriti na pravi način ukoliko bi ovako radikalan potez bio donesen u vrlo kratkom roku zato je važno da svaku naviku postepeno mijenjamo", rekla je Mahmutović Katica.
Potpunu zabranu ne podržava ni sociolog Vladimir Vasić, kaže, fokus bi treba biti na kontroli i filtriranju sadržaja koji se plasiraju putem društvenih mreža.
"Ne dobijamo ništa time. Dobit ćemo kontra šamar javnosti, djeca će se pitati šta smo skrivili što nam zabranjujete, dakle mislim da je poenta u cenzuri sadržaja i edukaciji djece da mogu da odluče šta je dobro a šta loše. Možda je to roditeljima najlakše ali vaspitno-korektivno ništa nećemo dobiti na taj način", rekao je Vladimir Vasić, sociolog,
Ipak o ovim mjerama razmišlja i evropksi kontinent. Evropski parlament prošlog mjeseca usvojio je rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za korištenje društvenih mreža kako bi se osiguralo, kako navode 'dobno primjereno online okruženje.