ADVERTISEMENT

Opozicija upozorava na to što hrvatska Vlada Zakon predlaže po hitnom postupku i to nakon nekoliko opomena Evropske komisije još od 2020. godine. Sporno je, kažu, i što se Zakon donosi prije postupka procjene uticaja na okoliš. Izgradnja Centra planirana je u skladu sa strategijom i nacionalnim programom zbrinjavanja na lokaciji koja se u preliminarnim istraživanjima pokazala kao najprihvatljivija.

Opština Dvor - netaknuta priroda uz dolinu rijeke Une u neposrednoj blizini granice sa susjednom Hrvatskom. 

Stanovnici se godinama bune zbog namjere Hrvatske da skladišti radioaktivni otpada iz Nuklearne elektrane "Krško" kao i postojeći institucionalni otpad na lokaciji Trgovske gore.

Vlada Hrvatske ne odustaje od svojih namjera. Potencijalna ali još uvijek ne i konačna lokacija za odlaganje je bivša kasarna Čerkezovac. 

Projekat hrvatska izvršna vlast želi progurati kroz hitno donošenje zakona.

"Dakle, osiguraće se da se što prije krene s izgradnjom Centra za zbrinajvanje i započne preuzimanje nisko i srednje radiaktoivnog otapda iz elektrane najkasnije početkom 2028. godine", rekao je Vedran Špehar, državni tajnik.

Prvi korak nakon donošenja zakona biće donošenje uredbe o naknadi lokalnoj zajednici na čijem će se području nalaziti odlagalište. Prijedlog zakona izazvao je oštre reakcije zastupnika.

"To je politička odluka - prijedlog ovakvog zakona, da bi se zaobišla zakonska procedura i da bi se zaobišla volja građana Republike Hrvatske", kazala je Mirela Ahmetović, zastupnica SDP u hrvatskom Saboru.

Zastupnica Marijana Petir smatra da je bilo potrebno iscrpiti sve mogućnosti razgovora sa Slovenijom, gdje se i nalazi Nuklearna elektrana "Krško", jer je to najveća zajednička investicija ove dvije države. Direktiva obavezuje na zbrinjavnje otpada, ukazuje, ali ne propisuje način na koji će se zbrinuti.

"Što znači da smo mi mogli dogovoriti sa Slovenijom da to bude zbrinuto kod njih pored NE "Krško" gdje se već gradi takvo jedno odlagalište", navela je Marijana Petir, nezavisna zastupnica u hrvatskog Saboru.

"Ukoliko bi ta nuklearna elektrana bila bila u Hrvatskoj onda mi niti ne bismo pretpsotavljam preuzeti njihovu polovicu radioaktivnog otpada. Isto vrijedi i za institucionalni otpad, jednsotavno oni ne žele uvozit u Sloveniju otpad nastao na teritoriji drugih država", dodao je Vedran Špehar.

Dio zastupnika postavlja pitanje, da li Hrvatksa ima plan "B"?

"Studija utjecaja na okoliš koja je trebala potvrditi prikladnsot lokacije trebala je naravno prethoditi ovom Zakonu i što ćete ako se pokaže da lokacija nije primjerena što je vrlo izvjesno", istakla je Dušica Radojčić, zastupnica u hrvatskom Saboru (Možemo!).

"Mi tome pristupamo tako kao će sve odluke koje Vlada i nadležno tijelo donesi, da će se samo tako relaizirati. Ja bih htio ovdje reći da ipak, neće. Ipak se treba pitaiti i općinu i političke predstavnike i susjednu zemlju i voditi razgovore adekvatne", naveo je Milorad Pupovac iz Kluba zastupnika SDSS-a u hrvatskom Saboru.

Bosna I Hercegovina se protivi izgradnji centra na Trgovskoj gori. Iz Republike Srpske jasna poruka. Resorni ministar Bojan Vipotnik tražiće od premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da odustane od izgradnje spornog odlagališta.

"Lokacija na Trgovskoj gori je donesena nekim Ad hoc odlukama bez imalo transparentnosti bez imalo uvažavanja Bosne i Hercegovine kao potencijalno pogođene strnane. Jedna politicki, da kažem, motivisana odluka bez konsultovanja struke, nauke", rekao je Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Zaključuje, Republika Srpska i Bosna i Hercegovina će iskoristiti sva sredstva predviđena zakonima i konvencijama da spriječi Hrvatsku u gradnji odlagališta. Glasanje o ovom Prijedlogu zakona u hrvatskom Saboru predviđeno je za ponedjeljak, 15. decembra.