Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, u petak će pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kojim trenutno predsjedava Rusija, predstaviti novi izvještaj o situaciji u BiH.
ADVERTISEMENT
Prema informacijama koje su dospjele u medije, jedan od ključnih dijelova izvještaja odnosi se na pitanje državne imovine, uz mogućnost da Schmidt predloži ublažavanje postojeće zabrane raspolaganja tom imovinom.
Istovremeno, u javnosti sve su češće spekulacije o mogućem odlasku Schmidta s funkcije visokog predstavnika, kao i o eventualnom gašenju Kancelarije OHR-a. Oko statusa visokog predstavnika postoje neslaganja i među članicama Savjeta bezbjednosti, gdje Rusija i Kina smatraju da Schmidt nije imenovan u skladu sa procedurama.
U izvještaju koji će Christian Schmidt podnijeti pred Savjetom bezbjednosti UN-a o BiH, upozorava se na političku blokadu, propuštene prilike BiH na evropskom putu, ali i najavljeni referendum u RS. Posebno mjesto zauzima i pitanje državne imovine, zbog čega Christian Schmidt predlaže:
"Važno je ublažiti zabranu raspolaganja imovinom kako bi se omogućili razvojni projekti, posebno u Federaciji", stoji u izvještaju.
Dok Schmidt razmatra ublažavanje zabrane, stižu mu različiti zahtjevi i poruke. Lider SDA Bakir Izetbegović zatražio je da nametne zakon o državnoj imovini, dok neki hrvatski predstavnici očekuju da prije eventualnog odlaska uvede novi način izbora članova Predsjedništva BiH. Džaferović i Izetbegović su i u pismu Savjetu bezbjednosti UN-a izrazili zabrinutost za budućnost OHR-a.
“OHR je uspostavljen Dejtonom kao garant provedbe mirovnog sporazuma. Kriteriji 5+2 i dalje nisu ispunjeni zbog opstrukcija onih koji istovremeno traže zatvaranje OHR-a.”
S druge strane, takođe bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić podsjeća da se odluke o OHR-u ne donose u Savjetu bezbjednosti, već na sjednicama PIK-a.
"Vjerujem da se jedan dio ruskog diplomatskog kruga osjeća izdanim , tako da će meni prvo najzanimljiva stvar na toj sjednici biti kakve će biti reakcije Rusije sa jedne strane a sa druge strane da vidimo kakve će biti reakcije Amerike. Postoje mnoge priče, da će se OHR pomjeriti u Brisel, Ženevu ili negdje gdje nije prostor BiH. Da li to znači da će Schmidt ići ili ostati? Prije mislim da je moguće u nekom vremenu očekivati neku vrstu promjene. Po mojoj naznaci, to bi ponovo mogao biti Nijemac" rekao je bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić.
Ni ukidanje ni preseljenje OHR-a se neće dogoditi, stava je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES). Ipak, imenovanje novog visokog predstavnika nije isključeno, iz razloga jer Šmitu ističe četverogodišnji mandat.
"Imamo ustvari jedan paradoks, da oni koji insistiraju da se ukine OHR ili da se premjesti OHR izvan BiH ustvari najviše rade, zahvaljujući svojim politikama I na terenu da OHR ostane u BiH. Sasvim sigurno zapadne zemlje neće dozvoliti da ispuste jednu polugu moći u BiH, kao što je institucija visokog predstavnika koja je i sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tako da, ta nagađanja u vezi OHR-a traju godinama" rekao je Zijad Bećirović.
U međuvremenu, lider SNSD-a Milorad Dodik ponavlja tvrdnje da Schmidt odlazi, a poznavaoci prilika poručuju, moguće, ali uz potencijalnu političku cijenu.
"Možda je jedini kontinuitet u tim pričama najava ostavke Schmidta što Dodik odavno čini i čini se da ovaj put i nije tako daleko od istine, a šta je cijena toga, to ćemo tek da vidimo", kaže Nataša Tešanović, savjetnik za medije i političku komunikaciju.
Upravo pitanje imovine sve se češće pominje kao uslov za eventualni politički kompromis. Dio Opozicije iz RS tvrdi da je nedavnim povlačenjem entitetskog zakona o imovini ona predata u ruke OHR-a, radi postizanja dogovora. Zakon na državnom nivou, koji bi trajno riješio ovo pitanje, nikada nije donesen, jer u RS smatraju da imovina pripada entitetima, pa je spor oko nje postao i političko oružje.